Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja i Matice hrvatskih sindikata dala je izjavu za Jutarnji list novinarki Mireli Lilek za tekst koji je objavljen 3. 12. 2024. godine. Izjavu možete pročitati u nastavku.
Jeftini bodovi
Predsjednicu Sindikata hrvatskih učitelja (ujedno šefica Matice sindikata) Sanju Šprem upitali smo iz kojih razloga ne želi podržati akciju na Markovu trgu. U detaljnom odgovoru navodi kako prvo treba razlučiti motive i ciljeve prosvjeda jer, ukoliko su teme ocjenjivanje i koeficijenti, tada ne vidi gdje je u ovome trenutku „triger“ za prosvjed: niti se Vijeće za plaće negativno očitovalo na zahtjeve dvaju sindikata, pa da imaju razlog za nezadovoljstvo, niti je dobiveno rješenje Ustavnog suda o uredbi o ocjenjivanju, što bi bili stvarni razlozi za organizaciju prosvjeda, smatra Šprem i dodaje kako prosvjed može imati stvarne ciljeve, na dobrobit članova i zaposlenika, a i one druge, sekundarne i skrivene, a to je jeftino skupljanje poena na čemu će sindikati sigurno uspjeti.
Što se tiče primarnih ciljeva, a to je ocjenjivanje i koeficijenti, ne vjerujem da će populističko smišljeni igrokazi doista rezultirati da Vlada poništi uredbu o ocjenjivanju, za koju je povukla 836 milijuna eura europskih sredstava. Niti će pritiskom na sud dobiti ubrzano rješenje – komentira Sanja Šprem.
Svoju tezu da je prosvjed populistički smisljen igrokaz, Sanja Šprem iz Sindikata učitelja objašnjava na ovaj način: - Zahtjevom za ocjenu ustavnosti koji su podnijeli Sindikat znanosti i Preporod nije obuhvaćeno sve što zaposlenike doista muči, nego je fokus stavljen na otkaz.
Što se tiče otkaza, on je upravo očitovanjima Matice sindikata uklonjen iz uredbe o ocjenjivanju. Naime, u novoj uredbi o ocjenjivanju više nam otkaza, nego postoji upozorenje na dobivanje negativne ocjene. Isto tako, kada već govorimo činjenično, otkaz se može dobiti sukladno Zakonu o radu i sada, no na stranici 15 zahtjeva za ocjenu ustavnosti ta dva sindikata umjesto otkaza predlažu institut penalizacije zaposlenika. Jasno je da je puno teže dobiti otkaz, posebice sada, jer u uredbi ta opcija nije propisana, a puno je lakše poslodavcima penalizirati zaposlenike kroz plaću. Takve negativne posljedice ocjenjivanja postoje i u nekim drugim europskim državama.
Štetnije za radnika
Navodi primjer Mađarske gdje je praksa pokazala poslodavčevu lakoću penalizacije koja ne slijedi samo za negativnu ocjenu nego i iza ocjenu 2 i 3. Stoga je, tvrdi Šprem, puno lakše i po radnika štetnije imati zamjenski institut za otkaz kakav predlažu dva sindikata. Zato SHU neće sudjelovati u igrokazima kojima se ne mogu ostvariti stvari sindikalni ciljevi.
Nadalje, Šprem tvrdi da su sindikati bili pozvani na očitovanje o uredbi o ocjenjivanju, a Preporod to nije učinio u predviđenom roku. – Stoga, kako to da sada prosvjeduje protiv te uredbe? Također, u zakonski propisanom roku sindikat Preporod nije tražio niti jedan koeficijent. Sada mu je predugo dva mjeseca za očitovanje Vijeća, ali mu nije bilo predugo 11 mjeseci da napokon precizira svoje zahtjeve – komentira Šprem. Navodi da su u fokusu sindikata javnih službi sad pregovori za osnovicu plaće, gdje kreću s pritiscima na Vladu. Prema zajedničkom dogovoru, sedam od 11 sindikata javnih službi provodi izjašnjavanje članova o štrajku.
- Izuzetno je bitno da je inicijativu SHU-a podržalo ostalih šest reprezentativnih sindikata javnih službi koji su se na ovaj način odlučili na pritisak prema Vladi. Do legitimnog štrajka može doći zbog spora u pregovorima i tako dugo dok pregovori za osnovicu i materijalna prava traju, moguća je najava štrajka, kao i proces mirenja i sam štrajk – tumači Šprem.
Sedam sindikata
Pripremu za štrajk tako, uz SHU, provode: Strukovni sindikat medicinskih sestara, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne službe, Nezavisni sindikat zaposlenih u zdravstvenom osiguranju, Sindikat djelatnika u kulturi i Hrvatski liječnički sindikat.
