Matica hrvatskih sindikata uputila je Hrvatskom saboru zahtjev kojim traži da se od ovrha izuzmu sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju naročito u prosincu (TEKST ZAHTJEVA U NASTAVKU).
Hrvatski sabor je u petak, 27. studenog 2020. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog Zakona u koji je uvršten prijedlog Matice hrvatskih sindikata za dopunom članka 172. Ovršnog zakona na način da se na popis primanja izuzetih od ovrhe dodaju i sindikalne socijalne pomoći. 
Uz izuzimanje božićnice i regresa, a koji su prijedlozi također bili dani od strane MHS-a, sretni smo da je i ovaj naš prijedlog usvojen.
Zahtjev Matice za dopunom članka 172. Ovršnog zakona na način da se na popis primanja izuzetih od ovrhe dodaju i sindikalne socijalne pomoći pročitajte u nastavku:
Zagreb, 24. studenoga 2020.
HRVATSKI SABOR
KLUBOVIMA ZASTUPNIKA
NEZAVISNIM ZASTUPNICIMA
PREDMET: Izuzimanje sindikalnih socijalnih pomoći od ovrhe – zamolba za hitno
postupanje i prijedlog amandmana
Poštovani,
Vlada RH je u zakonodavnu proceduru uputila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom zakona, a vezano za koji je dana 23. studenoga 2020. prihvaćena primjena hitnog postupka.
U odnosu na važeći Ovršni zakon, Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (čl. 17.) predlaže se dopuna važećeg članka 172. Ovršnog zakona na način da se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrhe, kao što su: prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres), novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, novčana naknada žrtvama kaznenih djela, sredstva uplaćena namjenski dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata u svrhu provedbe projekata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava.
U predmetni Prijedlog Zakona nije ušla dopuna članka 172. Ovršnog zakona kojom se od ovrhe izuzimaju sindikalne socijalne pomoći, a koji prijedlog je, upravo na inicijativu Matice hrvatskih sindikata, bio ugrađen u zadnji Nacrt konačnog prijedloga Ovršnog zakona koji su reprezentativne sindikalne središnjice dobile na očitovanje u studenome 2019. godine. Zajedno s ostalim reprezentativnim sindikalnim središnjicama i Hrvatskom udrugom poslodavaca, tijekom 2018. i 2019. godine Matica hrvatskih sindikata sudjelovala je u radu Radne skupine za izradu novog Ovršnog zakona, rezultat čijeg rada je bio upravo Nacrt konačnog prijedloga Ovršnog zakona iz studenoga prošle godine, u čijem tekstu su i sindikalne socijalne pomoći bile ugrađene kao primanja koja su izuzeta od ovrhe. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom zakona, koji je trenutno u hitnoj proceduri Hrvatskoga sabora, nikada nije dostavljen socijalnim partnerima na mišljenje niti je bio raspravljen na sastancima spomenute Radne skupine.
Stoga Vas želimo informirati o potrebi i važnosti izuzimanja sindikalnih socijalnih pomoći od ovrhe te vas zamoliti da taj prijedlog iznesete i podržite u raspravi u Hrvatskome saboru.
Naime, iako su sindikalne socijalne pomoći jedna vrsta socijalne potpore, Ovršni zakon ih izrijekom ne prepoznaje kao primanje izuzeto od ovrhe. Obzirom na svrhu isplate sindikalne socijalne pomoći, smatramo da bi i za tu vrstu primanja trebala biti omogućena isplata na zaštićeni račun. Sindikalne socijalne pomoći su davanja koja sindikat svome članu isplaćuje iz sredstava sindikalne članarine. Svrha i cilj isplaćivanja sindikalne socijalne pomoći je olakšavanje teške materijalne i socijalne situacije u kojoj se član našao, odnosno pomoć članovima sindikata u teškim situacijama. Pomoći se odobravaju pod posebnim uvjetima koji su određeni pravilima pojedinog sindikata. Budući da Ovršni zakon primanje po osnovi sindikalne socijalne pomoći ne prepoznaje kao primanje izuzeto od ovrhe, radnik kojemu je pomoć isplaćena doveden je u apsurdnu situaciju u kojoj mu se sindikalna socijalna pomoć isplaćuje zbog činjenice da je primjerice u blokadi i nema dovoljno sredstava za život, a zatim tu pomoć ne dobiva zbog ovrhe. Upravo zato smatramo da bi se i isplata sindikalne socijalne pomoći trebala vršiti na zaštićeni račun jer će tako pomoć biti iskorištena upravo za svrhu zbog koje ju je sindikat i odobrio. U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak, na sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju članovima sindikata iz sredstava sindikalne članarine ne plaća se porez na dohodak, pri čemu se socijalnim pomoćima osobito smatraju pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje teškoća u svezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne namjene i druge socijalne namjene. Dakle, u kontekstu poreznog tretmana, zakonodavac prepoznaje socijalni karakter sindikalne socijalne pomoći.
Slijedom navedenog, predlažemo dopunu članka 172. Ovršnog zakona na način da se na popis primanja izuzetih od ovrhe dodaju i sindikalne socijalne pomoći.
U nastavku dajemo i prijedlog amandmana na članak 12. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona:
U članku 172. iza točke 14. dodaju se točke 15.,16.,17.,18. i 19. koje glase:
„15. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima
Dosadašnja točka 15. postaje točka 20.
U nadi da ćete prepoznati važnost i nužnost našeg prijedloga te nam pomoći da ga ugradimo u Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, srdačno Vas pozdravljamo.
S poštovanjem,
U ime Matice hrvatskih sindikata:
Mirela Bojić, glavna tajnica, v.r.
