Potaknuta stručnom raspravom o Cjelovitoj kurikularnoj reformi Vertikala sindikata obrazovanja u okviru Matice hrvatskih sindikata održala je okrugli stol na temu – Građanski odgoj i obrazovanje u novom kurikulumu: uloga sindikata u demokratizaciji društva. Okrugli stol održan je 4. travnja 2016. između 10:00 i 12:30 sati. Na njemu su sudjelovali stručnjaci iz područja kurikularne reforme, politolozi, predstavnici civilnog društva i sindikata: dr. sc. Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, gđa. Ondina Mesar, dipl. iur., voditeljica stručne radne skupine za izradu kurikuluma Građanski odgoj i obrazovanje, prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, međunarodna stručnjakinja i istraživačica građanskog odgoja i obrazovanja, gđa. Iva Zenzerović Šloser, voditeljica Mirovnih studija, suradnica na projektu Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama – eksperimentalnoj provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja u školama 2012-2014., prof. dr. sc. Zoran Kurelić, Fakultet političkih znanosti, izv. prof. dr. sc. Berto Šalaj, Fakultet političkih znanosti, g. Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, gđa. Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, g. Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Okruglom stolu je prisustvovalo 60-ak gostiju, među kojima se nekolicina aktivno uključila u diskusiju. Okrugli stol je pratio značajan broj medija koji su prenijeli javnosti svoja zapažanja. Nakon plodne rasprave s okruglog stola Vertikala je sažela zaključke vezane za Cjelovitu kurikularnu reformu te Građanski odgoj i obrazovanje koje ovim putem upućujemo u stručnu raspravu.

Prije svega želimo naglasiti da Vertikala sindikata obrazovanja daje snažnu podršku Cjelovitoj kurikularnoj reformi. S obzirom na to da je posljednja reforma školstva provedena prije 40 godina, od tzv. Šuvarove reforme srednjega školstva sredinom 70-ih godina XX. stoljeća do danas društvo se iz temelja promijenilo. Istovremeno sustav školstva, koji ne samo da bi trebao pratiti društvene promjene, već bi trebao biti korak ispred njih, ostao je začahuren. Od početka hrvatske samostalnosti svjedočili smo parcijalnim pokušajima provedbe fragmentiranih reformi u pojedinim sustavima koji u pravilu nisu nadživjeli mandate Vlade u kojima su donošeni.

Cjelovita kurikularna reforma je stoga postala ne samo pitanje obrazovnog sustava već općedruštveno, nacionalno pitanje koje će ukoliko se ne provede i ovaj put, poljuljati vjeru ljudi da se u našem društvu išta na tom planu može napraviti. Pozdravljamo Cjelovitu kurikularnu reformu koja će donijeti sadržajno rasterećenje nastave tako da sadržaj neće ostati dominantni cilj obrazovanja već sredstvo razvoja sposobnosti i osobnosti pojedinca koje će mu omogućiti cjeloživotno učenje te na taj način kontinuiran razvoj hrvatskih ljudskih potencijala.

S obzirom na navedeno predlažemo da se što više škola uključi u eksperimentalnu provedbu reforme od iduće školske godine kako bi se dobilo što više outputa o tome kako reforma funkcionira u praksi, sve kako bi se 2018./2019. mogla pokrenuti kvalitetna cjelovita reforma.

Stava smo kako u hrvatskom društvu postoji nedostatak demokratske političke kulture, posebice među mladima. Demokracija ne ovisi samo o institucijama, ustavu i zakonima već i o vrijednostima, stavovima i znanjima građana te smatramo kako bi se učenike moglo potaknuti da postanu aktivni građani kroz programe Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO). Sadašnji prijedlog kurikuluma GOO obuhvaća sadržaje iz područja civilnog društva, demokracije te ljudskih prava koji su svakako potrebni da pripreme učenike za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge na svim razinama; od razredne, školske, lokalne, državne, europske pa sve do globalne zajednice. Međutim, ti sadržaji nisu dostatni. Postoji značajan prostor za proširenje ovog kurikuluma sadržajima iz područja socijalnih prava. Upoznavanjem učenika s Međunarodnom organizacijom rada i njenim konvencijama, Europskom socijalnom poveljom, poviješću borbe za radnička prava te ulogom sindikata u priznavanju i zaštiti radničkih i socijalnih prava, kako u prošlosti tako i danas, bit ćemo korak bliže definiranju ne samo aktivnog, demokratskog društva već i društva solidarnosti te socijalne pravde kakvom bi sve države trebale težiti.

Nadalje, s obzirom na važnost sadržaja kurikuluma GOO-a smatramo kako je za njegovo kvalitetno usvajanje potrebno strukturirati GOO kao zaseban predmet umjesto postojećeg međupredmetnog oblika. Međutim, u okolnostima sadašnje preopterećenosti cjelokupnog kurikuluma brojem nastavnih predmeta i njihovim satnicama, jasno nam je kako to u ovom momentu nije moguće. Kada se osnovnoškolska nastava organizira kao devetogodišnja, u skladu sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije (NN br. 124/2014.), a učenike se rastereti sadržaja koji trebaju samo „nabiflati“ i koji ne služi njihovom kreativnom razvoju, stava smo da treba otvoriti prostor za uvođenje GOO-a kao zasebnog predmeta. Tada bi se trebali profilirati nastavnici GOO-a, a koje bi se moglo formalno obrazovati i trajno profesionalno usavršavati kao stručnjake u ovom području.

Pri sadašnjem prijedlogu GOO-a kao međupredmetne teme trebalo bi se precizno odrediti unutar kojih se predmeta i ostalih školskih aktivnosti obrađuju sadržaji GOO-a kako bi se te nastavnike kvalitetno osposobilo za rad. Smanjivanjem broja nastavnika koji bi predavali GOO kao zaseban predmet uštedjela bi se sredstva namijenjena za njihovo trajno profesionalno usavršavanje, a ostale nastavnike bi se poštedjelo dodatnog administriranja kojim su opterećeni obradom sadržaja međupredmetnih tema.

Naglašavamo kako je birokratizacija veliki problem radi kojeg se GOO u eksperimentalnoj provedbi kao međupredmetna tema izvodi na loš način i nailazi na otpor u svim školama. Naime, prema Preporuci za uvođenje Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u školskoj godini 2014./2015. Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (KLASA: 602-01/14-01/00618, URBROJ: 533-26-14-0001) od 24. listopada 2014. nastavnici za svega 2 minute predavanja GOO-a unutar jednog nastavnog sata trebaju napisati desetak stranica priprema s detaljnim objašnjenjima zašto su odabrali baš tu temu i zašto bi to učenik trebao znati, dok učenici također za te iste 2 minute trebaju nakon sata ispunjavati evaluacijske formulare koji bi trebali pokazati jesu li učenici gradivo usvojili. Budući da se puno više vremena potroši na administriranje nego na samu obradu međupredmetnih tema, posljedica je da se GOO u većini slučajeva u eksperimentalnoj provedbi predavao samo „na papiru“. Stoga je nužno kroz Cjelovitu kurikularnu reformu međupredmetne teme debirokratizirati.

U Zagrebu, 27. travnja 2016.

Vertikala sindikata obrazovanja