U Zagrebu je 10. srpnja 2024. godine održan sastanak predstavnika Matice hrvatskih sindikata s predstavnicima Radne skupine za oporavak i otpornost (RECOVER) te Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove (DG ECFIN) na kojem se razgovaralo o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vezano uz odgoj i obrazovanje, s posebnim osvrtom na izazove s kojima se se osnovnoškolske ustanove susretale prilikom realizacije projekta cjelodnevna škola.
Predstavnice Matice hrvatskih sindikata su bile predsjednica Matice hrvatskih sindikata i predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem, voditeljica Područnog ureda Split Sindikata hrvatskih učitelja Ana Hinić i predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Iskra Vostrel Prpić.
Predstavnice Sindikata hrvatskih učitelja izložile su kako je projekt i prije njegovog predstavljanja naišao na negativnu reakciju kako zaposlenika u obrazovanju tako i javnosti, jer prve informacije o pilot projektu nije predstavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je nositelj projekta.
S negativnom reakcijom, kako zaposlenika tako i javnosti, bio je suočen i prvi dokument Eksperimentalna škola.
Sindikat hrvatskih učitelja je analizom međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a te utemeljenom argumentacijom u Analizi dokumenta Eksperimentalni program ukazao na nelogičnosti i predložio promjene dokumenta Eksperimentalna škola, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvatilo.
Od deset najvećih gradova u Republici Hrvatskoj u projekt je uključena tek jedna škola u gradu Zagrebu i tri u Osijeku. Nisu zastupljene sve županije u jednakom omjeru, a u Istarskoj županiji, primjerice, ni jedna škola nije uključena u projekt.
S obzirom na to da je projektom obuhvaćeno nešto manje od dvanaest tisuća učenika osnovnih škola, rezultati projekta nakon prve godine provođenja neće pružiti objektivnu sliku koja bi trebala biti ključna smjernica za doradu projekta kako bi njegova eventualna implementacija u sve osnovnoškolske ustanove bila uspješna.
Prema informacijama naših članova iz škola koje su uključene u projekt, postoji razlika u uspješnosti provođenja projekta vezano uz broj učenika u ustanovi. U većim školama su izazovi veći, a učitelji su zabilježili pad usvojenosti planiranih ishoda u ovoj školskoj godini u usporedbi s prošlom školskom godinom. Osim toga, u većim školama se planirane pauze učenika ne odvijaju prema predviđenom planu, što negativno utječe na učenike i sam odgojno – obrazovni proces u školi.
Osnovnoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj nemaju jednake infrastrukturne uvjete, pa se tako događa da učitelji nemaju osigurane adekvatne prostore za rad kada ne obavljaju neposredni odgojno – obrazovni rad, a u pojedinim školama koje su uključene u projekt učenici nemaju osigurane adekvatne uvjete za boravak u školi tijekom predviđenih pauza.
Opterećenost učitelja pojedinih predmeta neposrednim odgojno – obrazovnim radom u programu A1 i obaveznom dijelu programa A2 je prevelika, pa broj sati kojima učitelj može biti zadužen radom s učenicima cijelog razrednog odjela sada iznosi do 26 sati. Sindikat hrvatskih učitelja je argumentirao potrebu pripremanja učitelja za neposredni odgojno – obrazovni rad u obveznom dijelu programa A2, što je Ministarstvo i prihvatilo.
Problem postoji i u definiranju sati predviđenih za obavljanje poslova razrednika. Iako se broj sati za obavljanje poslova razrednika povećao i iako se taj rad stimulira, ni jedan od tih sati u projektu nije osnova za izračun ukupnog tjednog radnog vremena, što je nepovoljno za učitelje.
Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem ukazala je na dva važna cilja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a to je povećanje sindikalno organiziranih radnika i razlikovanje člana i nečlana. S obzirom na to da Europska komisija prati ostvarenje i realizaciju ciljeva donesenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, predsjednica Matice istaknula je kako je prvotno rješenje Ustavni sud proglasio neustavnim te je sada obveza Vlade, a sve u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, zajedno sa sindikalnim središnjicama pronaći novo rješenje za razlikovanje člana i nečlana. Sindikalne središnjice ne odustaju od razlikovanja, a Vlada Republike Hrvatske mora sudjelovati u pronalaženju novog rješenja kako bi u potpunosti bili ostvareni predviđeni ciljevi na koje se Vlada i obvezala.
Sljedeći sastanak koji očekujemo će biti održan nakon što Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predstavi analizu projekta nakon prve godine njegove provedbe.
