Nakon jučerašnjeg sastanka u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem odgovorila je na pitanja za Novi list, a na temu sigurnosti u školama i planova koje je potrebno realizirati da bismo išli ka ostvarenju maksimalne moguće sigurnosti u školama:

„Europa i SAD imaju različitu praksu u tom smislu. Statistika pokazuje da se u pravilu napadi u školskim ustanovama događaju u roku od tri minute, a do dolaska policije najčešće prođe i do sedam minuta. Naravno da osoba koja je zaštitar zapravo mora svojom pojavom osigurati školu, a ne oslanjati se samo na policiju.

Dosad smo zbog slučaja u Prečkom bili fokusirani na situaciju napada izvana, ali najveći postotak napada, i u Francuskoj i u Engleskoj i u Švedskoj, događa se iznutra. Sve su to zemlje koje su donijele planove sigurnosti u školama, imaju različite kombinacije sigurnosnih mjera, a mi ćemo temeljem procjene sigurnosti i rizika u školama primjenjivati najbolje primjere EU zemalja. Minimalne mjere sigurnosti koje će morati imati svaka škola bit će propusnice s kodom za siguran ulazak u školu, tihi alarm, nadogradnja e-sustava… Problem sigurnosti u školama u SAD-u, koje čuvaju naoružani zaštitari, specifičan je jer su tamo i učitelji naoružani. Govoriti samo o naoružanju čuvara škole pogrešno je jer tako nastojanja na prevenciji nasilja idu u krivom smjeru.

Ne znam je li pametno imati naoružane osobe na ulazu u škole ili ne, jer ako napadač dođe u školu s vatrenim oružjem, čime će ga zaštitar odvratiti? S druge strane, u beogradskoj školi ni naoružani zaštitar ništa nije riješio, prvi je stradao.

Ne znamo jesmo li daleko od SAD-a i što nas čeka sutra. Hrvatska mora razvijati plan prevencije nasilja, razmišljati o mreži miritelja. Švedska i Finska nemaju takve oblike nasilja jer imaju miritelje i u shoping centru, navodi čelnica SHU-a. Zalaže se za razvoj mreže malih miritelja od predškolske dobi, a posebno u osnovnoj školi, koji će rješavaju one oblike nasilja na kojima danas ne radimo.

Događaj u Prečkom pokazao je sve slabosti i zanemarivanje sustava. Druge zemlje imaju razvijene sustave prevencije, rade na psihičkom zdravlju djece, tako osiguravate da u budućnosti ne dođe do nasilja. Ako stavljamo naglasak samo na oružje, onda idemo u krivom smjeru, zaključuje Šprem.“

Sve je dobro posloženo, u dobrom smjeru idemo. Tražila sam da se razmišlja o protokolu za sigurnost, a ne zaključavanju vrata, i da se donese nacionalni plan koji će omogućiti povlačenje EU sredstava s ciljem prevencije nasilja i podizanja razine sigurnosti u školama.“

Cijeli članak možete pročitati na linku.