Sindikat hrvatskih učitelja više puta je argumentirano informirao Pučku pravobraniteljicu o ugovorima na određeno vrijeme u školama (tako smo navedeno učinili i u 2024. godini), a koji nisu u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakonom o radu ili nisu svrha navedenih zakona, a što ide na štetu zaposlenika škola. 

O ugovorima na određeno vrijeme već smo pisali u članku na našoj web stranici, pa je iz navedenog vidljivo da su pravnim propisima izričito propisani razlozi sklapanja ugovora na određeno vrijeme.  

Ono na što upozoravamo su zapošljavanja nestručnih zamjena temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi do zasnivanja radnog odnosa sa stručnom osobom temeljem natječaja, a najviše do 5 mjeseci. Takvim zaposlenicima u nekim školama ugovori se prekidaju za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih nenastavnih radnih dana za učenike. Navedeno se također događa s ugovorima na određeno vrijeme kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana. Takav ugovor često se koristi protivno svrsi tako da se u nekim školama događa da cijelu nastavnu godinu zaposlenici rade na ugovor na određeno vrijeme do 60 dana jer nije proveden natječaj ili nije proveden u skladu sa propisima.  

Navodimo i primjere zaposlenika koji rade u produženom boravku, a za koje neki osnivači škola daju uputu školama da se zapošljavaju na neodređeno radno vrijeme, a neke na određeno radno vrijeme. Isto tako, nekim zaposlenicima u produženom boravku ugovori traju do kraja školske godine, a nekima do kraja nastavne godine. Ovako postupanje je neutemeljeno i stvara neravnopravnost radnika, ovisno o tome u kojoj školi rade i na kojem radnom mjestu.  

Usko vezano uz to je i isplata tj. neisplata materijalnih prava za radnike, a temeljem odgovarajućih kolektivnih ugovora. Naime, kako se ne bi radnicima isplatila božićnica, regres za korištenje godišnjeg odmora ili nagrada za uskrsne praznike, škole raskidaju ugovore netom prije nego radnik ostvari pravo na isplatu. Prema tome, možemo zaključiti da je svrha takvog postupanja isključivo da se radniku ne isplate navedena materijalna prava. To potvrđuje i ponovno sklapanje ugovora o radu s istim radnikom nakon završetka praznika učenika.  

Pučka pravobraniteljica zadnjih pet godina sustavno ukazuje na navedenu problematiku Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, a što je vidljivo iz njenih godišnjih izvješća. U svom web članku Pučka pravobraniteljica navodi da ovakvi prekidi ugovora o radu na određeno vrijeme rezultiraju neostvarenju pojedinih materijalnih prava iz radnog odnosa i da se stvara razlika između učitelja s različitim ugovorima, iako je čl. 13. Zakona o radu propisana obveza poslodavca da radniku koji je kod njega zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigura iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.  

Pučka pravobraniteljica naglašava i da je temeljem naših informacija pokrenula ispitni postupak na vlastitu inicijativu. Ravnatelji škola kojima su se obraćali kažu da tako sklapaju ugovore o radu po naputku resornog Ministarstva. Od resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Pučka pravobraniteljica o navedenim pitanjima još uvijek nije dobila odgovore.  

Cijeli članak Pučke pravobraniteljice možete pročitati ovdje.