29. SRPNJA 2024.
Pripravnici u školama

Tekst napisala: Katarina Matanović, voditeljica Područnog ureda Rijeka, Sindikat hrvatskih učitelja

Osoba koja se prvi put zapošljava kao učitelj ili stručni suradnik, a za to se školovala, zasniva radni odnos kao pripravnik. Pripravnik može imati zasnovan radni odnos na neodređeno ili određeno radno vrijeme. Pripravnik se osposobljava za stručno i samostalno obavljanje poslova kroz pripravnički staž koji traje godinu dana. Pripravnički staž počinje danom zasnivanja radnog odnosa pripravnika.

Člankom 4. Pravilnika o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN br. 19/92., 27/93., 50/95., 59/01., i 114/01., dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju okvirnog programa stažiranja kojeg donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a povjerenstvo za stažiranje obvezno je izraditi operativni program stažiranja za svakog pojedinog pripravnika najkasnije 15 dana od dana početka rada pripravnika te ga dostaviti Agenciji za odgoj i obrazovanje. Povjerenstvo za stažiranje pripravnika čini ravnatelj škole kao predsjednik povjerenstva, mentor pripravnika i stručni suradnik.

U članku 8. istog Pravilnika propisano je da je škola dužna, osim izrade operativnog programa stažiranja, nakon početka rada pripravnika imenovati povjerenstvo, prijaviti stažiranje Agenciji za odgoj i obrazovanje najkasnije 30 dana od početka rada pripravnika, pružati stalnu stručno-pedagošku, metodičku i drugu potrebnu pomoć pripravniku te pratiti i vrednovati napredovanje pripravnika u ostvarivanju programa stažiranja. Mentor pripravniku je učitelj iste struke kao pripravnik s položenim stručnim ispitom ili je bio oslobođen polaganja stručnog ispita. Pripravnik može samostalno odabrati mentora ili mu ga imenuje škola, a on može biti imenovan u školi u kojoj pripravnik stažira ili, ako to nije moguće, može biti imenovan iz druge škole. Važno je naglasiti da: „Mentor koji radi s pripravnikom tijekom pripravničkog staža ima pravo na naknadu za rad, a mjerila i iznos naknade utvrđuje ministar znanosti i obrazovanja posebnom odlukom.“ (čl. 26. Pravilnika)

Vrlo često škole ne prijavljuju osobe koje se prvi put zapošljavaju kao učitelji ili stručni suradnici kao pripravnike s izlikom kako je njihov ugovor na određeno, odnosno kao zamjena koja je kraća od godine dana, što je naravno pogrešno jer je člankom 108. stavkom 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23, 156/23, dalje u tekstu: Zakon) te člankom 57. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) pripravnički staž propisan u trajanju godine dana, ali se ne propisuje kako mora biti kontinuiranih godinu dana te kako staž mora biti ostvaren samo u jednoj školi. Člankom 12. Pravilnika propisano je: “Ako pripravnik tijekom pripravničkog staža prijeđe u drugu školu, stažiranje se nastavlja u školi u koju je prešao s time da je škola u kojoj je započeto stažiranje obvezna sastaviti izvješće o ostvarenom pripravničkom stažu.“ U istom članku propisano je i da se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, odnosno porodiljnog ili roditeljskog dopusta, dužeg bolovanja i sl. pripravnički staž prekida, a nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, odnosno kad se pripravnik vrati radu u istu ili drugu školu.

Nakon isteka pripravničkog staža, pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana.Rok za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ što je propisano  člankom 108. stavkom 3. Zakona. Istim se Zakonom čl. 108 st. 4. propisuje kako pripravnik koji  ima ugovor na neodređeno uz uvjet polaganja stručnog ispita, ako ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana isteka pripravničkog staža, radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

Člankom 30. stavcima 4. i 5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN 51/2018) propisano je kako zaposlenik za radna mjesta I. vrste ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od 10 radnih dana za pripremu i polaganje stručnog ispita, ako je za obavljanje poslova radnog mjesta kao uvjet propisan stručni ispit, a na dan kada zaposlenik polaže stručni ispit ima pravo na plaćeni dopust kao što ima pravo i na troškove prijevoza do mjesta u kojem se polaže stručni ispit. Dodatno je stavkom 5. istog članka propisano: „Ako javnim prijevozom iz mjesta prebivališta/boravišta do mjesta polaganja stručnog ispita nije moguće doći i vratiti se u istome danu, zaposlenik ima pravo na još jedan dan plaćenog dopusta i trošak smještaja prema potrebi, što je dužan dokazati odgovarajućim računom.“

Člankom 109. stavcima 1., 2. i 3. Zakona propisano je kako osoba koja se prvi put zapošljava u školi s odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja te ima radno iskustvo izvan škole, ali u zanimanju za koje se školovala, duže od trajanja pripravničkog staža (odnosno duže od godine dana), zasniva radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika uz uvjet polaganja stručnog ispita u roku od godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa, što znači da ne odrađuje pripravnički staž. Ako u roku od godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa ne položi stručni ispit, radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita. Isti Zakon, ali članak 110. stavci 1., 2. i 3. propisuju ako osoba ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja i radno iskustvo duže od pripravničkog staža u zanimanju za koje se školovala, a nema pedagoške kompetencije, radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja pedagoških kompetencija na visokom učilištu te je to uvjet za polaganje stručnog ispita, a oboje je dužna položiti u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa.

Člankom 105. stavkom 6.b Zakona propisano je 55 ECTS-a potrebnih kao pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje za obavljanje poslove učitelja u predmetnoj nastavi.

Zakonom o plaćama u javnim službama (NN 155/2023) člankom 15. propisuje se da vježbenik (pripravnik) ima pravo na koeficijent za obračun plaće u visini od 90% vrijednosti koeficijenta za obračun plaće radnog mjesta na koje je raspoređen što bi značilo da pripravnik u školi za vrijeme pripravničkog staža, odnosno godinu dana, ima 90% vrijednosti koeficijenta 2,01 za obračun plaće. Osoba koja se prvi put zapošljava u školi s odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja, nema položen stručni ispit, ali ne odrađuje pripravnički staž jer ima radno iskustvo duže od pripravničkog staža izvan škole u zanimanju za koje se školovala, ima pravo na koeficijent kao i učitelj, odnosno 2,01 s obzirom na to da se u Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/2024) posebnim radnim mjestima u sustavu obrazovanja u članku 12. stavku 5. t. 31. razlikuju koeficijentom samo učitelji izvrsni savjetnici, učitelji savjetnici, učitelji mentori, učitelji i učitelji – nastavnici – stručni suradnici – odgajatelji bez odgovarajuće vrste obrazovanja (u istoj Uredbi i članku, ali stavku 6. objašnjeno je kako su to „...učitelji, nastavnici, stručni suradnici odnosno odgajatelji koji nemaju odgovarajuću vrstu odnosno razinu obrazovanja i ne mogu polagati stručni ispit sukladno posebnim propisima iz područja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.“).

Škole su u nedoumici ima li pripravnik pravo na koeficijent za obračun plaće u visini od 90% vrijednosti koeficijenta za obračun plaće radnog mjesta na koje je raspoređen jednu godinu dok traje pripravnički staž ili i drugu godinu dok zaposlenik ne položi stručni ispit. U nedoumici su i oko toga ima li osoba koja se prvi put zapošljava u školi s odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja, ali ima radno iskustvo duže od pripravničkog staža izvan škole u zanimanju za koje se školovala pravo na koeficijent 2,01 ili na kao i pripravnik taj isti koeficijent u 90% vrijednosti. Članovi nam se javljaju i s jednim i s drugim načinom obračunavanja koeficijenata te je Sindikat hrvatskih učitelja još 2. travnja 2024. uputio Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih upit, ali odgovora do danas nema, iako je MZOM jedino nadležno za odgovaranje na pitanja vezano uz Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika srednjem školstvu.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike očitovalo se na upit vezan uz dužinu trajanja umanjenja koeficijenta: ...“U konzultacijama sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja utvrđeno je kako pripravnički staž prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi traje godinu dana. U tom smislu, koeficijent nastavnika je isti i za pripravnika, ali se plaća isplaćuje u vrijednosti 90% koeficijenta za vrijeme dok traje pripravnički staž. Nakon završetka pripravničkog staža (nakon godinu dana) zaposlenik ima pravo na punu plaću, ali je obvezan u narednih godinu dana položiti stručni ispit.“ Odgovorom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike razriješena je prva nedoumica, dok za drugu čekamo odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, iako iz svih propisa proizlazi da osoba koja se prvi put zapošljava u školi s odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja, ali ima radno iskustvo duže od pripravničkog staža u zanimanju za koje se školovala, ima pravo na koeficijent 2,01 bez umanjenja vrijednosti istog.