Kako je i dogovoreno na sastanku u resornom ministarstvu održanom 4. veljače 2021. godine, nakon provedene analize pristiglih komentara u javnom savjetovanju, jučer, 22. veljače 2021. godine održan je drugi sastanak vezano uz izmjene Pravilnika o napredovanju.

Sastanak je započeo izvješćem o analizi pristiglih komentara, kojih je bilo mnogo (oko dvije tisuće).

Posebno nam je drago nam je da je većina naših komentara naišla na odobravanje, no kako će glasiti konačni tekst Pravilnika, ostaje za vidjeti.

Kao i na javnom savjetovanju te na prošlom sastanku,  iznijeli smo glavne nedostatke predloženog teksta Nacrta te smo dali svoje prijedloge za poboljšanje predmetnog Pravilnika.

Prije svega, neophodno je propisati rok u kojem je Agencija dužna odgovoriti na zahtjeve kao što je zamrzavanje statusa ili druga pitanja koja predstavljaju dvojbe zaposlenicima, a na koje se odgovor čeka mjesecima, ako ne i duže. Budući da su izbačeni ranije propisani rokovi, ponavljat će se problemi dugog čekanja odluke, a posebice s obzirom na to da radnik ostvaruje prava i obveze iz napredovanja od dana donošenja odluke.

Tu je i problematika zamrzavanja statusa, na što smo konstantno upozoravali, a za koje je predviđen rok od 10 dana nakon nastanka okolnosti. Naš je prijedlog išao za tim da se taj rok računa od prestanka okolnosti, budući da djelatnik često nije u situaciji javiti promjenu od njezinog nastanka (primjerice, ako završi u bolnici). Stoga bi kod zamrzavanja statusa, bilo potrebno omogućiti rok od prestanka okolnosti.

Također, nedopustivo je ne propisati rok u kojem je ravnatelj Agencije dužan donijeti Odluku o napredovanju jer se formulacijom predloženom Izmjenama (čl. 13. Izmjena), može oštetiti kandidate koji napreduju i izbjeći povećanje koeficijenta koji donosi napredovanje u zvanju.

Prema prijedlogu Izmjena, u čl. 14. Pravilnika predviđa se brisanje pojma „dva sata“ što je nedopustivo jer će to omogućiti različitu praksu kojom će se neki kandidati dovesti u nejednak i neravnopravan položaj u odnosu na druge. Primjerice, uvid u nastavni rad kod nekih kandidata bi tako mogao biti jedan sat, a kod nekih drugih, ovisno o (samo)volji višeg savjetnika, možda tri ili pet sati. Ako se ovako predloženom izmjenom želio propisati i manji broj sati uvida u nastavu od dosadašnja dva sata, tada je nužno da ovaj podstavak glasi:

„(2) Uvid u stručno-pedagoški rad obuhvaća:

• Praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom maksimalno (najviše) dva sata njegovog neposrednog rada s učenicima ili rada s odgojno-obrazovnim radnicima uživo ili online.

Zza odgojno- obrazovne radnike koji obnavljaju izabrano zvanje odnosno podnose zahtjev za izbor u niže zvanje članak 14. nije usklađen s predloženim člankom 10. stavkom 5. te smo predložili uklanjanje stavka 2.

Također je bitno naglasiti da sastav Povjerenstva iz članka 12. Izmjena i dopuna smatramo neodgovarajućim. Naime, članak se odnosi na mogućnost podnošenja žalbe na stručno mišljenje Agencije o stručno-pedagoškom radu, kao i o ispunjenosti uvjeta za napredovanje u zvanje, a koje se dostavlja kandidatu. Prema predloženim izmjenama, u tom su Povjerenstvu tri člana od kojih je najmanje jedan član savjetnik Agencije iz predmetnog područja, jedan vanjski član i jedan član iz ministarstva nadležnog za obrazovanje. Smatramo da ovakav sastav Povjerenstva ne garantira neovisnost i objektivnost u radu, čime se kandidata koji se žali dovodi u nepovoljan položaj. Predlažemo još jednog vanjskog člana - učitelja praktičara.

Što se tiče trajnog zadržavanja zvanja, prema obrascu 2 koji je sastavni dio predloženih Izmjena, odnose se to na „odgojno-obrazovnog radnika koji ima više od 30 godina rada u obrazovanju“, dok u samom tekstu Izmjena i dopuna Pravilnika, članak 18. nije izmijenjen, a u njemu stoji: „Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina rada u obrazovanju...“ . Također, sada je predloženo da odgojno-obrazovni djelatnik stečeno zvanje može zadržati dok je ranija odredba glasila da radnik „stečeno zvanje zadržava trajno“. Ako se želi tim odgojno-obrazovnim djelatnicima omogućiti da oni odaberu napredovanje u više zvanje, a ne da za to moraju biti ispunjeni određeni uvjeti, a koji ovdje nisu razrađeni, tada je potrebno u Izmjenama tu odredbu formulirati na način: „Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje, ako to želi, zadržava trajno.“ Razlog predložene formulacije „ako to želi“ prikladniji je od „zadržava“ jer treba ostaviti otvorenom mogućnost da isti želi napredovati u više zvanje (tu promjenu potrebno je uključiti i u pripadajući obrazac).

Također, ne postoji ni potreba iznimnog skraćivanja godina rada na obavljanju odgojno-obrazovnih poslova za napredovanje u zvanje mentora (s 5 na 3). Ako je ministarstvo zabrinuto činjenicom nedostatka motiviranih radnika koji bi se zapošljavali u sustavu odgoja i obrazovanja te želi privući radnike u ovaj sustav, potrebno je osigurati jednake, transparentne i bolje uvjete rada za sve, kao i dodatno vrednovanje cjeloživotnog učenja, kao što je to primjerice poslijediplomski specijalistički studij ili programi razmjena koji traju manje od tamo predviđenih, a značajno doprinose usavršavanju odgojno-obrazovnih djelatnika.

Ovim prijedlogom ni dugogodišnji zahtjevi administrativnog osoblja za mogućnošću napredovanja nisu usvojeni, što je vidljivo i u samom nazivu predmetnog Pravilnika. Ta mogućnost svakako bi trebala postojati i za administrativno osoblje čiji je utjecaj na neometano funkcioniranje školske ustanove neupitan – no taj prijedlog ponovno nije naišao na razumijevanje.

Nadalje, prilikom izrade Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja fokus bi trebao biti na transparentnosti, objektivnosti, jednakim uvjetima napredovanja za sve, a posljedično i eliminacija utjecaja subjektivnog i pristranog pristupa u postupku napredovanja. Na to smo već upozoravali od same izrade novog Pravilnika, a dio naših prijedloga usvojen je ovim izmjenama i to izbacivanjem odredbi vezanih uz neprovedivo vrednovanje ostvarenosti ishoda predviđenih Okvirnim nacionalnim kurikulumom. Izmjenama Pravilnika predviđena je izrada Sustava za praćenje profesionalnog razvoja, ali njegova uloga u sustavu napredovanja nije jasna, iako bi olakšala i ubrzala proces, jer je uvid u isti izbačen iz nacrta. Stoga, na žalost, već ranije zakonom predviđeni računalni sustav za praćenje profesionalnog razvoja još uvijek ne funkcionira u praksi. Kako je naglašeno, taj  je dio u nadležnosti Agencije pa bi doista trebalo raditi na tome da isti zaživi kako bi se smanjila administracija, kako bi se na jednom mjestu pratio profesionalni razvoj te automatski evidentirao stručna usavršavanja.

Rješenje na koje mnogi zaposlenici imaju primjedbe jest uvid u stručno pedagoški rad koji obuhvaća razgovor s ravnateljem. Isti bi trebalo jasnije definirati budući da se u tom dijelu  može subjektivnošću utjecati na nečije napredovanje, a što se nerijetko događa u praksi.

Također, u tekst je potrebno dodati odredbu koja će osigurati kandidatima zadržavanje koeficijenta za stečeno zvanje do datuma nove Odluke o napredovanju u zvanje u slučaju kada postupak obnove zvanja ne završi do termina kada istječe ranije stečeno zvanje.

Potrebno je unijeti i odredbu temeljem koje bi se kandidatima osiguralo vrednovanje/bodovanje prikupljene dokumentacije kojima argumentiraju ispunjenost općih i uvjeta izvrsnosti propisanih Pravilnikom za razdoblje od slanja zahtjeva za napredovanjem do stručno-pedagoškog uvida.

Predložene izmjene i dopune Pravilnika i dalje imaju „nedostatke i ograničenja koja se očituju kroz vrlo složen administrativni proces i veliki broj dionika uključenih u postupak napredovanja“ kao što se navodi u obrascu Obrazloženja Pravilnika koji je bio u javnoj raspravi.

No, ukoliko se ne riješe pitanja i problemi koje smo iznijeli i o kojima smo vodili konstruktivnu raspravu s predstavnicima resornog ministarstva, cilj donošenja izmjena neće biti ostvaren. Tim više što su pojedini dijelovi neusklađeni te podložni slobodnoj procjeni pojedinaca. Potrebno je dodatnim rokovima, pojašnjenjima, ispravcima i dopunama učiniti ovaj Pravilnik boljim no što je bio prethodni.

Stoga očekujemo još jedan sastanak na kojem bismo konačno definirali ključna pitanja i riješili glavne probleme koji ovim Prijedlogom nisu riješeni.