Tekst napisala: Karmela Šegvić, pravna savjetnica Područnog ureda Split, Sindikat hrvatskih učitelja
Rad s polovicom punog radnog vremena
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 152/2022) propisuje 3 različite osnove korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena.
To su:
- rad s polovicom punog radnog vremena
- rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta
- dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju.
Zakonske odredbe:
- Rad s polovicom punog radnog vremena Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama u čl. 19. definira kao korištenje dodatnog rodiljnog dopusta na način da ga zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo nakon navršenih šest mjeseci života djeteta koristiti kao rad s polovicom radnog vremena u onolikom trajanju koliko je to pravo koristila do navršenih šest mjeseci života djeteta, a najduže do navršenih devet mjeseci života djeteta. Uz to, oba zaposlena ili samozaposlena roditelja mogu pravo na roditeljski dopust koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta. Drugim riječima roditeljski dopust (nakon 6 mjeseci djetetovog života) mogu koristiti oba roditelja uz rad na polovicu punog radnog vremena. Pa, ako ste iskoristili u potpunosti rodiljni dopust od 6 mjeseci djetetovog života i vraćate se na rad, imate pravo raditi polovicu punog radnog vremena do 12 mjeseci uz naknadu tj. potporu HZZO-a.
- Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta ima pravo koristiti nakon što je u cijelosti iskorišten roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena (prethodno objašnjen) jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja na prijedlog izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta, a prema nalazu i ocjeni nadležnog tijela vještačenja HZZO-a. U navedenoj situaciji roditelj ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ako je djetetu zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna pojačana briga i njega i to do 3. godine djetetovog života, a ne radi se o djetetu s teškoćama u razvoju definiranog ovim Zakonom.
- Rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, nakon što je u cijelosti iskorišteno pravo na rodiljni dopust ili nakon što je u cijelosti iskorišteno pravo na roditeljski dopust, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do djetetove 8. godine života te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene osme godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja.
Temeljem brojnih upita članova o donošenju odluke o rasporedu radnog vremena, a koji u određenim situacijama nisu usklađeni s potrebama radnika tj. djeteta zbog kojeg radnik koristi navedene mjere, postavili smo upite institucijama koje se bave navedenom problematikom.
Tako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje naglašava da je ovim mjerama intencija zakonodavca bila usklađenje obiteljskog i poslovnog života te zaštita, poboljšanje i anuliranje eventualnih negativnih posljedica koje bi korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora mogli imati u odnosu na njihove poslodavce, radne zadatke i radno vrijeme.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike mišljenja je da su prethodno navedena prava temeljem Zakona o rodiljinim i roditeljskim potporama u svrhu njege i brige o djetetu, podizanja djeteta te usklađenja obiteljskog i poslovnog života te da je propisana dužnost poslodavca da pri utvrđivanju dnevnog, odnosno tjednog rasporeda radnog vremena takvih korisnika uzme u obzir svrhu korištenja pripadajućeg prava, osim ako to zbog organizacije rada nije moguće.
Pravobraniteljica za djecu mišljenja je da Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama primarno regulira prava punoljetnih osoba, ali da primjena i učinci toga propisa utječu na prava, dobrobit i životni standard djece.
Središnji državni ured za demografiju i mlade mišljenja je da iako Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama izrijekom ne sadrži odredbe koje se odnose na raspored radnog vremena i organizaciju rada, da je svrha prava propisana ovim Zakonom da štite materinstvo, njegu i podizanje djeteta te usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.
Naglasila bih da je Zakonom o radu u čl. 60.a, propisano da ukoliko raspored radnog vremena nije utvrđen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, poslodavac donosi odluku o radnom vremenu.
Mišljenja sam da je za radnike koji rade s polovicom punog radnog vremena zbog prava koja su propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, nužno potrebno da poslodavac uzme u obzir potrebe djeteta i brigu o djetetu te da radne zadatke i raspored radnog vremena roditelja uskladi s navedenim.
Raspored radnog vremena radnika s djetetom mlađim od osam godina
Člankom 68. Zakona o radu regulirana je i posebna zaštita određenih kategorija radnika. Između ostalog je propisano da radnik s djetetom do osam godina života koji je kod poslodavca proveo šest mjeseci, zbog svojih osobnih potreba za određeno vremensko razdoblje može zatražiti promjenu ili prilagodbu rasporeda radnog vremena, bez obzira je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme. Poslodavac je temeljem navedenog propisa dužan, uzimajući u obzir potrebe organizacije rada, razmotriti mogućnost izmjene ugovora o radu, odnosno promjene ili prilagodbe rasporeda radnog vremena radnika te mu u razumnom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnesenog zahtjeva, odgovoriti pisanim putem.
Ovakvom odredbom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 151/2022) zapravo je implementirana DIREKTIVA (EU) 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrb, a koju ću detaljnije obrazložiti.
Međunarodni propisi
Hrvatska je potpisnica mnogih međunarodnih propisa temeljem kojih je dužna postupati, pa je tako i potpisnica Europske socijalne povelje.
Tako je u čl. 27. ESP propisano “Pravo na jednakost šansi i tretmana zaposlenika koji imaju obiteljske odgovornosti”.
Navedeni propis traži od države da radi osiguranja djelotvorne primjene prava na jednakost šansi i tretmana zaposlenika oba spola koji imaju obiteljske odgovornosti, poduzima odgovarajuće mjere kako bi, između ostalog, omogućile zaposlenicima koji imaju obiteljske odgovornosti da se uključe u aktivan život i ostanu u njemu, ili da se u njega vrate nakon odsutnosti uzrokovane tim odgovornostima, uključujući i mjere u području profesionalne orijentacije i izobrazbe i da država vodi računa o njihovim potrebama glede uvjeta zapošljavanja i socijalne sigurnosti.
DIREKTIVA (EU) 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU propisuje posebnu zaštitu roditelja koji skrbe o djetetu koje ima teškoće u razvoju, dugotrajnu bolest i invaliditet.
Naime Direktiva, a koje su se dužne pridržavati sve članice EU i poslodavci unutar članica EU, propisuje potporu za radnike koji su roditelji i pružatelji skrbi da bi se potaknulo da ostanu na tržištu rada. Tim bi se radnicima trebalo omogućiti da svoje rasporede rada prilagode osobnim potrebama i željama. S tim ciljem i s naglaskom na potrebama radnika, oni bi radi pružanja skrbi trebali imati pravo zatražiti fleksibilne radne uvjete za potrebe prilagodbe svojeg rasporeda radnog vremena, među ostalim, kada je to moguće, radom na daljinu, fleksibilnim radnim vremenom ili smanjenjem radnih sati.
Direktiva posebno naglašava da se fleksibilni radni uvjeti i raspored rada posebno prilagođava potrebama samohranih roditelja, roditelja koji su posvojili dijete, roditelja s invaliditetom, roditelja koji imaju djecu s teškoćama u razvoju ili djecu s dugotrajnom bolešću ili roditelja u posebnim okolnostima, kao što su one povezane s višestrukim porođajima i prijevremenim porođajima.
„Pružatelj skrbi“ se u Direktivi definira kao zaposlenik koji pruža osobnu skrb ili potporu članu obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i kojoj je potrebna znatna skrb ili potpora zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga. Uz to Direktiva predviđa da radnici s djecom do određene dobi i pružatelji skrbi imaju pravo zatražiti fleksibilne radne uvjete radi pružanja skrbi. Poslodavci moraju razmotriti i odgovoriti na zahtjeve za fleksibilne radne uvjete tj. usklađivanje rasporeda s potrebama radnika tj. osobe o kojoj skrbi.
