Tekst napisala: Katarina Matanović, voditeljica Područnog ureda Rijeka, Sindikat hrvatskih učitelja
Zaposlenici školskih ustanova kojih ima više od dvadeset imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima koji su propisani Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 5/2012., 16/2012., 86/2012., 94/2013., 152/2014., 7/2017., 68/2018., 98/2019., 64/2020., 133/2020., 151/2022., 155/2023., 156/2023.) te Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskom obrazovanju (NN 51/2018, dalje u tekst Kolektivni ugovor). Radnici mogu slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, izabrati predstavnika koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promociji njihovih prava i interesa. Izabrani je zaposlenik RADNIČKO VIJEĆE. Ono nije interesna skupina, već izabrani zaposlenik koji predstavlja sve zaposlenike. U školskim ustanovama u kojima nije izabrano radničko vijeće, prema čl. 56. Kolektivnog ugovora prava i obveze u skladu sa Zakonom o radu preuzima jedan sindikalni povjerenik ili više njih, ovisno o broju zaposlenika.
Radničko se vijeće bira na izborno razdoblje od četiri godine od dana objave konačno utvrđenih rezultata izbora. Kada sindikalni povjerenik preuzima prava i obveze radničkoga vijeća, može ih preuzeti na razdoblje mandata sindikalnog povjerenika (četiri godine), ako nitko od zaposlenih u tom periodu ne pokrene izbore za radničko vijeće.
Članak 142. Zakona o radu te čl. 56. st. 2. Kolektivnog ugovora propisuju da se broj članova radničkog vijeća utvrđuje prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. U školi do 75 zaposlenika je jedan predstavnik radničkoga vijeća ili sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radničkoga vijeća, u školi koja ima više od 76 zaposlenih tri predstavnika ili sindikalna povjerenika s ovlastima radničkoga vijeća.
Pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca, osim članova upravnih i nadzornih organa poslodavca (članovi školskog odbora iz reda učiteljskog vijeća) i članovi njihovih obitelji (supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu). Temeljem čl. 146. Zakona o radu Ministar je Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća (NN 3/2016, 52/2017, 138/2020) propisao postupak izbora, obveznike, rokove i način dostave podataka o izabranom radničkom vijeću.
Tijekom trajanja izbornog razdoblja i trajanja mandata može doći do promjene broja zaposlenika što može dovesti do povećanja ili smanjenja broja predstavnika radnika. Prema mišljenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Zakon o radu ne propisuje obvezu provođenja novih izbora za radničko vijeće u slučaju promjene broja radnika zaposlenih kod poslodavca, nastale tijekom trajanja izbornog razdoblja određenog radničkog vijeća. Nakon objave konačno utvrđenih rezultata izbora, radničko vijeće djeluje u onome broju i sastavu kako je i izabrano, neovisno o tome smanjuje li se ili povećava, tijekom njegova mandata broj radnika zaposlenih kod toga poslodavca. Drugačija je situacija sa sindikalnim povjerenikom koji je preuzeo prava i obveze radničkoga vijeća jer je čl. 56. st.3 Kolektivnog ugovora propisano da ako tijekom trajanja mandata sindikalnog povjerenika dođe do promjene broja zaposlenika za više od 10%, na početku sljedeće školske godine preispituje se broj povjerenika te se sukladno tome broj povjerenika smanjuje ili povećava.
Svaki član radničkog vijeća temeljem čl. 156. st. 2 Zakona o radu ima pravo na naknadu plaće za 6 radnih sati tjedno što znači da predsjednik radničkog vijeća ima pravo na 3 sata u neposredno odgojno-obrazovnom radu i 3 sata u ostalim poslovima, a vijećnici imaju 6 sati u ostalim poslovima, odnosno temeljem čl. 56. st. 5. i 6. Kolektivnog ugovora sindikalnom povjereniku koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća može se ovisno o punom ili nepunom radnom vremenu razmjerno smanjiti ili povećati tjedno radno vrijeme u neposrednom odgojno-obrazovnom radu za 3 sata te za 3 sata u ostalim poslovima. Škole koje imaju više od 76 zaposlenih imaju 3 povjerenika, od kojih samo jedan ima prava povećanja ili smanjenja tjednog radnog vremena za 3 sata u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i 3 sata u ostalim poslovima, dok druga dva imaju pravo na umanjenje, odnosno uvećanje tjednog radnog vremena za 6 sati tjedno u ostalim poslovima temeljem čl. 56. st. 7. Kolektivnog ugovora. Člankom 156. st. 3. Zakona o radu te čl. 56. st. 8. i 9. Kolektivnog ugovora propisano je kako članovi radničkog vijeća mogu jedan drugome ustupiti radne sate, ali za tri sata u neposredno odgojno-obrazovnom radu, a ostale sate u ostalim poslovima.
Radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća uživa mogućnost uvećanja ili smanjenja tjednog radnog vremena, ali isto tako ima velike odgovornosti i obveze. Temeljne ovlasti i obveze radničkog vijeća propisane su čl. 148., 149., 150. 151. i 152. Zakona o radu. Ono savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem štiti i promiče interese važne za položaj radnika, pazi na poštivanje zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika i propisa te pazi ispunjava li poslodavac uredno i točno obveze obračunavanja i uplaćivanja doprinosa u skladu s posebnim propisom, a u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju.
Radničko vijeće je obvezno redovito obavještavati radnike i sindikat o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge. Najmanje svaka tri mjeseca poslodavac je obvezan obavijestiti radničko vijeće o stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada, očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika, opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti (broj radnika zaposlenih na određeno i neodređeno radno vrijeme), o razvoju i politici zapošljavanja, o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada, o rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu te o drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika.
Poslodavac ima obvezu savjetovati se s radničkim vijećem oko pravilnika o radu, donošenja odluke o otkazu ili tehnološkom višku radnika, plana godišnjih odmora te imenovanja osobe koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika i to prije donošenja takvih odluka kako bi radničko vijeće u roku od osam dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, moglo dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavca. Radničko vijeće mora obrazložiti protivljenje odluci poslodavca, a ako se u propisanom roku ne očituje o namjeravanoj odluci, smatra se da je s njom suglasan.
Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu članu radničkog vijeća, otkazu kandidatu za člana radničkog vijeća koji nije izabran, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenih konačnih rezultata izbora, otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom, otkazu radniku s navršenih 60 godina života, uvrštavanju osoba u kolektivni višak radnika, prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku.
Radničko vijeće najmanje dva puta godišnje saziva skup radnika na kojem zaposlenike izvješćuje o stanju, rezultatima i organizaciji rada te o ostalim mogućim situacijama koje utječu na gospodarski i socijalni položaj radnika.
Sindikalni povjerenik, dvadeset pet posto radnika škole ili poslodavac, u slučaju da radničko vijeće ili član radničkog vijeća teško povrijedi obveze dane mu Zakonom o radu, mogu temeljem čl. 162. st. 2. Zakona o radu zatražiti od nadležnog suda da raspusti radničko vijeće ili da isključi određenog člana. Ako škola nema utemeljeno radničko vijeće ili prava i obveze radničkog vijeća nije preuzeo sindikalni povjerenik, radnici su u nezavidnoj poziciji s obzirom na to da se poslodavac ne mora ni s kim savjetovati i suodlučivati oko npr. pravilnika o radu, otkazu, godišnjem odmoru i sl., a njihova prava i interese nitko ne štiti niti promiče kod poslodavca.
