03. OŽUJKA 2025.
Sindikat hrvatskih učitelja vodit će se interesima i voljom svojih članova

Poštovani članovi Sindikata hrvatskih učitelja,

s obzirom na nedavne događaje, želimo vas informirati o aktualnostima.

    1. Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate

Nakon 28 godina čekanja da se pitanje povrata vlasništva riješi i regulira pitanje povrata sindikalne imovine u Sindikalni fond nekretnina i sindikatima, 24. siječnja 2025. godine donesen je Zakon koji je stupio na snagu 11. veljače 2025. godine.

O Zakonu je provedeno javno savjetovanje te je Zakon čitan u dva kruga u Saboru. Svatko je imao priliku sudjelovati u procesu njegovog donošenja.

Ugovor o osnivanju Fonda temeljit će se na Sporazumu o podjeli sindikalnih nekretnina sklopljenom između sindikalnih središnjica 27. srpnja 2010. godine. Iz popisa nekretnina koje se temeljem ovog Zakona prenose u vlasništvo Fonda, izdvojene su pojedine nekretnine koje se direktno vraćaju u vlasništvo pojedinim sindikatima, odnosno izvornim vlasnicima.

Dvije nekretnine se vraćaju Sindikatu hrvatskih učitelja kao njihovom izvornom vlasniku (Hrvatski učiteljski dom u Zagrebu i Hrvatski učiteljski dom u Crikvenici) te je sukladno Sporazumu osim spomenutih dviju nekretnina naveden i dio zgrade u Zagrebu (Brešćanskoga 4) koju je Matica hrvatskih sindikata uvrstila na navedeni popis kao nekretninu koja se vraća Sindikatu grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, koji je u vrijeme potpisivanja Sporazuma o podjeli sindikalnih nekretnina bio udružen u Maticu. Tijekom dugogodišnjeg rada na povratu sindikalne imovine Vlada Republike Hrvatske je prikupljala relevantnu dokumentaciju koja potvrđuje da se određena nekretnina smatra imovinom koja je predmet podjele između sindikalnih središnjica, odnosno da se radi o nekretnini koja se treba vratiti određenom sindikatu kao izvornom vlasniku.

Od donošenja Sporazuma 2010. godine, gore navedene činjenice nitko nikada nije osporavao, ni Vlada Republike Hrvatske, ni ostale sindikalne središnjice, niti sindikati unutar Matice hrvatskih sindikata.

Po stupanju Zakona na snagu uslijedili su novi napadi na Sindikat hrvatskih učitelja.

    2. Tko o čemu, Stipić o poštenju

U Jutarnjem listu je 1. ožujka 2025. objavljen članak Bitka za atraktivno zdanje u centru Zagreba! Vlada ga poklonila Sindikatu, uslijedio je preokret: “Naše je, idemo na sud!” https://www.jutarnji.hr/tag/hrvatski-uciteljski-dom .

Članak obiluje neistinama i insinuacijama. Ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Zlomislić tvrdi da zgrada pripada Muzeju, da Sindikat ne zna upravljati zgradom i da će svoje pravo nad njom potraživati sudskim putem. Muzej je, kao i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja uputio zahtjev Državnom odvjetništvu vezano uz predmetnu zgradu. U članku, kao ni u procesu donošenja Zakona, niti je Hrvatski školski muzej, niti bilo koji drugi sindikat, dokazao vlasništvo ili pravno sljedništvo nad zgradom Hrvatskog učiteljskog doma.

Sindikat hrvatskih učitelja nikada nije narušavao odnose u navedenoj zgradi, niti su tijela Sindikata u raspravama po pitanja povrata imovine ikada imala namjeru izbaciti Hrvatski školski muzej iz zgrade.

Stipić je za navedeni članak izjavio: “Da je poštenja, ovo pitanje riješilo bi se uvažavanjem i našega interesa. SHU nema ništa ekskluzivnije pravo od našega sindikata. To je učiteljska imovina, a SHU se proglasio jedinim sljednikom, pa mu je Zakonom pripalo pravo. Vjerojatno Vlada ima razloge zašto to čini.”.

Ovakve insinuacije pušu već dugo s relacije Ribić - Stipić, tako da nas ni ova izjava Željka Stipića ne iznenađuje previše. Stipić ima najmanje prava govoriti o poštenju, ili propitivati sljedništvo Sindikata hrvatskih učitelja jer je Sindikat Preporod jedini sindikat u Republici Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu, koji je u svoj statut unio odredbu kojom prisvaja imovinu drugog sindikata. Naime u članku 67. stavku 8. Statuta Sindikata Preporod piše da Sindikat Preporod zadržava pravo na razmjerni dio imovine Sindikata hrvatskih učitelja u slučaju neodgovornog ili nezakonitog poslovanja Sindikata hrvatskih učitelja. Sindikatu hrvatskih učitelja još uvijek nije jasno kako su takve izmjene i dopune Statuta uopće odobrene od nadležnog ministarstva. Sindikat hrvatskih učitelja nikada nije dobio očitovanje na zahtjev da se to pitanje objasni. Upravo bi Sindikat hrvatskih učitelja imao pravo, već godinama, baviti se insinuacijama, kao Željko Stipić, i postaviti pitanje Ima li Vlada razloge zašto to čini?.

Ukoliko se vodimo činjenicama, jasni su uzroci konstantnih napada i pokušaji slabljenja najvećeg sindikata u Republici Hrvatskoj.

Kako bismo zaštitili Sindikat, članak je predan odvjetničkom uredu na daljnje postupanje.

    3. O najavljenom štrajku

U medijskom prostoru su različite informacije o razlozima štrajka.

Tri sindikata informirala su 20. veljače 2025. godine ostalih osam reprezentativnih sindikata javnih službi o svom zahtjevu za pokretanje postupka mirenja, dakle na dan kada su ga i predali nadležnom ministarstvu.

Sindikat hrvatskih učitelja nije bio informiran o namjeri pokretanja postupka, niti su tijela sindikata imala priliku raspraviti o zajedničkom djelovanju, jer smo po ne znamo koji put svjesno stavljeni pred gotov čin od strane tri obrazovna sindikata, a sve s ciljem nadogradnje platforme za daljnje p(r)ozivanje Sindikata hrvatskih učitelja s kojim ni ne žele surađivati kad se ugase reflektori pozornice.

Tri sindikata su navela dva razloga za pokretanje postupka mirenja.

  • Povećanje osnovice za izračun plaće za 2025. godinu za 10 % u odnosu na osnovicu za izračun plaće za 2024. godinu.

Svih jedanaest reprezentativnih sindikata javnih službi u procesu pregovora korigiralo je početni zahtjev od 10 % (5 % + 5 %) te je konačni sindikalni zahtjev bio 4 % + 4 %. Budući da nije potpisan Dodatak I. TKU-a, Odlukom Vlade Republike Hrvatske primjenjuje se rast osnovice od 3 % + 3 % te razlika od rasta osnovice do zahtjeva iznosi 1 % + 1 %.

Rast osnovice iz navedenog zahtjeva ne može se odnositi samo na obrazovanje, jer je osnovica, sukladno Zakonu, jednaka za sve zaposlenike u javnom sektoru.

  1. b) Ugovaranje obveze financijskog kompenziranja kroz redefiniranja koeficijenata za obračun plaće radnih mjesta u osnovnoškolskom, srednjoškolskom, visokom obrazovanju i znanosti.

Podsjećamo da su sindikati imali obvezu očitovanja na prijedlog dostavljenih Uredbi prije više od godinu dana. U svom Očitovanju Sindikat Preporod (URBROJ: P-3-2/2024, 6. 2. 2024.) nije tražio niti jedan koeficijent za bilo koje radno mjesto u sustavu obrazovanja.

Manipulacijama, uspoređujući neusporediva radna mjesta, kao što to čini i sada, radio je na povećanju brojnosti članova i slabljenju većinskih sindikata, a ne interesnim pitanjem članova sindikata i svih zaposlenih u sustavu obrazovanja.

Nikada se u borbi za koeficijente nismo vezali uz koeficijente zaposlenih u socijalnoj skrbi, kao što to sada čini Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, već smo se u štrajku 2019. godine vezali uz sustav znanosti i visokog obrazovanja. Sindikat znanosti je već u dva navrata pokušao “betonirati” poziciju najvećeg broja zaposlenika u obrazovanju usuglašavajući se s prijedlogom Vlade oko koeficijenata složenosti poslova najvećeg broja zaposlenika u sustavu obrazovanja (usuglasio se s Vladom da koeficijent asistenta, a onda i učitelja, bude 1,95 - u siječnju 2024., pa potom 1,97 - u veljači 2024.).

Predlaganjem uvođenja novog radnog mjesta asistent II. žele poništiti sve ono za što su se zaposlenici tijekom trideset i šest radnih dana štrajka 2019. izborili. Na tome ustraju i sada.

Nameće se pitanje koja je to zajednička platforma takve borbe za koeficijente obrazovnih sindikata.

Oprezni smo, s obzirom na sve gore navedeno. U tijeku je proces mirenja, no mirenje je odvojen proces te ne postoji pravna mogućnost udruživanja u mirenju. Sindikatima uvijek ostaje opcija štrajka solidarnosti za koji se također moraju ispuniti zakonski uvjeti. Prema dosadašnjem iskustvu, štrajkom od dva sata ili jednog dana ne mogu se ispuniti navedeni zahtjevi, jer se rast osnovice odnosi na 240 000 zaposlenih u javnom i državnom sektoru.

Sindikat hrvatskih učitelja vodit će se interesima i voljom članova Sindikata hrvatskih učitelja, a ne voljom i interesima čelnika drugih sindikata.

Kada su ciljevi jasno definirani i usmjereni na poboljšanje položaja zaposlenika u obrazovanju i kada postoji iskren pristup u zajedničkim aktivnostima, surađujemo s drugim sindikatima, no kada se svjesno radi platforma za udare na najveći sindikat u Hrvatskoj i to protivno interesima članova našeg Sindikata i svih zaposlenika u osnovnoškolskom obrazovanju, tada ne vjerujemo Danajcima ni kad darove nose.

Vaš Sindikat hrvatskih učitelja