Prošli tjedan Sindikat hrvatskih učitelja i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju sudjelovali su kao predstavnici Hrvatske na regionalnoj konferenciji obrazovnih sindikata u organizaciji Sindikata prosvjete Crne Gore (predškolski sindikati, sindikati osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i sindikati visokog obrazovanja).
Uz Hrvatsku, na konferenciji su bili i predstavnici Crne Gore, Slovenije, Republike Kosovo, Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.
Sindikat hrvatskih učitelja predstavljale su Ana Hinić, voditeljica Područnog ureda Split i Karmela Šegvić, pravna savjetnica PU Split.
Glavne teme konferencije bile su Zakon o štrajku – usporedna iskustva država i aktivnosti sindikata koje bi rezultirale povećanje broj članova (s naglaskom na mlade).
Ana Hinić predstavila je odredbe Zakona o štrajku Republike Hrvatske te preduvjete koje je potrebno ispuniti da bi se zaštitila zakonitost samog štrajka tj. zaposlenici koji ulaze u štrajk. Uz to naglasila je uspješno iskustvo provedenog štrajka Sindikata hrvatskih učitelja iz 2019. godine nakon čega su sudionici aktivno sudjelovali pitanjima u raspravi. Ana Hinić naglasila je i da je sama priprema štrajka i njegova kvalitetna organizacija u kojoj se predviđaju svi budući koraci, ključni za uspjeh štrajka.
Definitivno možemo zaključiti da su propisi drugih država u regiji, različita postupanja sudova kao i načini na koji se štrajkovi provode, poprilično različiti ali izazovi u provedbi štrajka i općenito u obrazovanju su jako slični. Zaključeno je da je štrajk u obrazovanju specifičan i zahtjevan između ostalog jer utječe i na treću stranu uz poslodavca i radnika, a to su učenici i njihovi roditelji, a time i na cjelokupno društvo.
Primjer za različite zakonske odredbe o štrajku država u regiji su odredbe koje sektor obrazovanja stavljaju u sektor od javnog interesa, a što znači da se štrajk u obrazovanju može proglasiti štrajkom koji ugrožava interese države nakon čega dolazi do odluke o minimalnom procesu rada. Minimalni proces rada u nekim državama kao recimo u Srbiji je nastavni sat koji traje 30 minuta i obveza obavljanja ispita, a dio od umanjenih 15 minuta od redovne nastave se umanjuje od plaće.
Otvorila se i rasprava sudionika o razlici članova i nečlanova sindikata tj. o državama koje su pokušale dodati veće materijalno pravo iz kolektivnog ugovora članovima reprezentativnih sindikata.
Karmela Šegvić predstavila je aktivnosti Sindikata hrvatskih učitelja koje stvaraju veću vidljivost sindikata te pozitivan smjer u kojem ide Sindikat hrvatskih učitelja. Tako je predstavila planirane i trenutne aktivnosti sindikata koje svakako uključuju brzi i jasni prijenos informacije, stalne edukacije sindikalnih povjerenika i članova sindikata, umrežavanje, aktivnosti na društvenim mrežama, buduća e-learning platforma kroz ESF+projekt Matice hrvatskih sindikata na kojem je SHU projektni partner, planirane kampanje na društvenim mrežama u cilju pružanja potpune informacije o važnosti sindikalnog udruživanja itd.
Uspješnu konferenciju zaključili smo s novim idejama u koje ćemo uključiti naše članove.
