Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku uputilo je u javnu raspravu Nacrt Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine. Pozivamo vas da se i vi uključite u javnu raspravu.
Prenosimo komentar Sindikat hrvatskih učitelja:
Kako je u nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, između ostalog, predlaganje mjera usmjerenih na motiviranje mladih za ostanak u Hrvatskoj, proučavanje i istraživanje suvremenih problema djece i mladih te neformalno obrazovanje, svakako smatramo svrsishodnim predloženi Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine (u nastavku: Program) detaljnije obrazložiti u Uvodu, a u smislu činjenice da se isti i sadržajno odnosi na osobe mlađe od 15 godina. Uvažavajući činjenicu da su mladi u Republici Hrvatskoj „osobe od navršenih 15 do navršenih 30 godina života“ te da je Opći cilj Programa „stvaranje društvenih pretpostavki za razvoj potencijala mladih radi podizanja kvalitete njihovog života i njihove optimalne društvene integracije“, jedna je od pretpostavki za razvoj potencijala mladih, održavati edukacije i dobro osmišljene programe već od ranije dobi djece, kako bi kao mladi (odnosno osobe od 15-e godine na dalje) već u toj dobi stekle određene vrijednosti, odgovornost i zdrave navike. Također, predloženi se Program, i tako, sadržajno odnosi na osobe mlađe od 15 godina (primjerice: programi vezani uz realizaciju Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, programi vezani uz rješavanje problema digitalne ere u smislu elektroničkog nasilja ili virtualnog zlostavljanja odnosno eng. „cyberbulling, sudjelovanje stručnih suradnika u školama u edukativnim aktivnostima koje se tiču povećavanja kritičke medijske pismenosti, kontinuirano praćenje i analiza primjerenosti medijskih sadržaja kojima su djeca izložena, stvaranje uvjeta za bolju informiranost mladih o primjerenom ponašanju na društvenim mrežama, podizanje svijesti o virtualnom nasilju na društvenim mrežama, njegovim posljedicama i načinima prevencije virtualnog nasilja, sudjelovanje stručnih suradnika u školama u edukativnim aktivnostima koje se tiču povećavanja kritičke medijske pismenosti …)
Održavanje edukativnih radionica i tribina u školama o primjerenom ponašanju, podizanju svijesti o odgovornosti, opasnostima, posljedicama te općenito o prevenciji nasilja, kao i rad na sprječavanju govora mržnje, kako u školama, tako i na društvenim mrežama, vrlo je važno, jer osim što je sastavni dio svakodnevnice visokog postotka djece i mladih, isti predstavlja nove izazove za učitelje, stručne suradnike, nastavnike. Društvene mreže moraju se koristiti odgovorno jer upravo formalno nepostojanje odgovornosti i/ili anonimnost korisnika može stvoriti „lažan“ osjećaj sigurnosti i potaknuti neodgovorno ponašanje koje nerijetko ima opasne i dugotrajne posljedice. Stoga je iznimno važno poticati odgovorno ponašanje na društvenim mrežama, kako djece i mladih, tako i odgojno-obrazovnih djelatnika kako bi pružili dobar primjer mlađim naraštajima, vodeći računa o etici struke. Stoga je vrlo važno sudjelovanje educiranih zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova u poticanju odgovornog ponašanja i radu na prevenciji nasilja u suradnji s ostalim dionicima u sustavu, a osobito suradnjom s lokalnom zajednicom te roditeljima. Također, smatramo potrebnim istaknuti važnost i nužnost poticanja edukacije zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje (te u ostalim javnim službama, kao nužnim servisom za građane) jer se, bez kontinuiranih edukacija, ne može biti u korak s novim izazovima te svoje znanje uspješno prenositi na mlađe generacije. Zato je bitno poticati i nagrađivanje te dodatno vrednovanje edukacija jer se u Hrvatskoj nadogradnja obrazovanja ne cijeni dovoljno. To pokazuje i sama činjenica da velik broj zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje ima završene poslijediplomske specijalističke studije koji se dodatno ne vrednuju, dok u isto vrijeme više ne postoje magisteriji znanosti. Uz uvažavanje činjenice da specijalistički poslijediplomski studiji nisu znanstveni stupanj, taj je poslijediplomski studij svakako hvale vrijedan stupanj koji se dodatno vrednuje u ostalim zemljama Europske Unije, no Hrvatska još uvijek, na razini javnih službi, važnost tog dodatnog vrednovanja nije prepoznala. Ulaganje u obrazovanje i edukacije zaposlenika važan su korak za bolje društvo jer ti zaposlenici svoje znanje prenose na mlađe naraštaje, čiju kvalitetu života, zajednički moramo podizati.
Dakle, jedan od faktora koji utječe na kvalitetniji život mladih, svakako je, dakle, jačanje kulture nenasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga, je na inicijativu Sindikata hrvatskih učitelja odnosno Vertikale sindikata obrazovanja, u prosincu 2018. godine, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo Odluku o izradi Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama. Akcijski plan još uvijek nije zaživio, no kao jedan od prijedloga programa rada Gospodarskog-socijalnog vijeća za ovu godinu, Sindikat hrvatskih učitelja predložio je i donošenje Smjernica o postupanju nakon počinjenja nasilja i prevenciji nasilničkog ponašanja prema učenicima i zaposlenicima škola uz obrazloženje da je Akcijski plan samo temelj za rješavanje gorućeg problema nasilja u školama te je, što žurnije, potrebno pristupiti sustavnom rješavanju problema nasilja, kako među učenicima, tako i prema zaposlenicima ustanova za odgoj i obrazovanje. Upravo zato potrebno je da nadležne institucije te jedinice lokalne i područne samouprave surađuju u rješavanju tih pitanja, kao što je, na općenitoj razini, predviđeno Akcijskim planom te ovim Programom.
Slažemo se i s konstatacijom da je odgovornost društva osigurati podršku i resurse koji će mladima omogućiti i olakšati integraciju u društvo i razumijevanje vlastite uloge u zajednici u kojoj žive i čijem razvoju i napretku doprinose.
Uz sve radnije navedeno, osobito je važno paziti i na zdravlje te stvoriti zdrave navike kod djece da takav način života postane svakodnevnica. Upravo zato potrebno je pridati veliku važnost ulaganju sredstava u subvencioniranje sportskih aktivnosti kako bi se uklonile financijske barijere za bavljenje rekreativnim športom. Posebno pozdravljamo i aktivnosti usmjerene na ostanak mladih u ruralnim sredinama uz osiguranje pretpostavki za povratak mladih u ruralne zajednice. No, da bi se ti ciljevi ostvarili u praksi, potrebno je sustavno i kontinuirano sudjelovanje lokalne zajednice, te suradnja svih institucija uz suglasje oko jasne vizije Hrvatske, odnosno jasan odgovor na pitanje gdje vidimo Hrvatsku u bliskoj i daljoj budućnosti. Tek tada možemo pristupiti kvalitetnoj realizaciji cilja povratka mladih. Radno sposobno stanovništvo odlazi, a odlazi radi pravednijih i boljih uvjeta rada te boljeg stava prema radniku čiji se rad „vani“ više cijeni. Stoga, uz obvezno uključivanje i davanje posebne važnosti mišljenju struke, moramo raditi na boljoj Hrvatskoj, i upravo zato stojimo na raspolaganju za zajednički rad na postizanju tog cilja.
