Tekst napisala: Karmela Šegvić, pravna savjetnica Područnog ureda Split, Sindikat hrvatskih učitelja
Škola je javna ustanova.
Što to znači?
Ustav Republike Hrvatske (NN br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014) u čl. 38. st. 1. jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Ustav Republike Hrvatske u čl. 90. st. 2. propisuje i da propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan način u skladu sa zakonom.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020, 133/2020, 151/2022, 155/2023, 156/2023) u čl. 1. st. 2. propisuje da su javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja osnovne škole, srednje škole, učenički domovi i druge javne ustanove.
U čl. 3. prethodno navedenog Zakona propisano je da se djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja obavlja kao javna služba.
Nastavno na navedeno na škole se odnosi i Zakon o ustanovama (NN br. 76/1993, 29/1997, 47/1999, 35/2008, 127/2019, 151/2022) koji u čl. 1. st. 1. propisuje da se ustanova osniva za trajno obavljanje djelatnosti od javnog interesa sukladno posebnom zakonu.
Temeljem čl. 56. Zakona o ustanovama javna ustanova dužna je akt o osnivanju, statut te druge opće akte koji uređuju obavljanje njezine djelatnosti ili dijela djelatnosti koja se smatra javnom službom objaviti na svojim mrežnim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku.
Člankom 60. Zakona o ustanovama propisano je da je rad ustanova javan. Također Zakon propisuje da je ustanova dužna pravodobno i istinito obavještavati javnosti o obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovana na način određen statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju.
Člankom 61. Zakona o ustanovama propisano je da je ustanova, s obzirom na karakter svoje djelatnosti, dužna građane, pravne osobe i druge korisnike pravodobno i na pogodan način obavještavati o uvjetima i načinu davanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana. Ustanova je dužna na svojim mrežnim stranicama objaviti podatke o uvjetima i načinu pružanja usluga i obavljanju poslova iz svoje djelatnosti.
Člankom 77. Zakona o ustanovama propisane su i prekršajne odredbe kojima se novčano može kazniti ustanova ukoliko akt o osnivanju, statut te druge opće akte kojima se uređuje obavljanje njezine djelatnosti ili dijela djelatnosti koja se smatra javnom službom ne objavi na svojim mrežnim stranicama tj. na način propisan prethodno spomenutim člankom 56. istoimenog Zakona.
Navedeni propisi jasno naglašavaju da su škole javne ustanove koje su obvezne javno objavljivati informacije o svojem radu s obzirom da je pružanje javne usluge obrazovanja usmjereno svim građanima Republike Hrvatske na jednak način.
Što je školski odbor?
Člankom 118. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da školom upravlja školski odbor. U st. 2. istog članka propisano je i da školski odbor:
- imenuje i razrješuje ravnatelja,
- daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi,
- donosi statut i druge opće akte na prijedlog ravnatelja,
- donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća i ravnatelja,
- donosi godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo izvršavanje,
- donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja,
- odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa,
- predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i donošenje drugih odluka vezanih uz osnivačka prava,
- daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u školskoj ustanovi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.
Iz navedenih obveza školskog odbora vidljivo je da školom upravlja i nadzire rad škole upravo školski odbor. Školski odbor je tijelo škole kojem imena članova, dnevni red sjednica s mjestom i vremenom održavanja sjednica kao i zaključci sa sjednica moraju biti javno objavljeni na službenim web stranicama škole.
Zakon o pravu na pristup informacijama
Temeljem čl. 10. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/2013, 85/2015, 69/2022) izričito su propisane obveze tijela javne vlasti te ono što moraju na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati:
- zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada,
- opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje,
- nacrte zakona i drugih propisa te općih akata za koje se provodi postupak savjetovanja s javnošću, u skladu s člankom 11. ovoga Zakona,
- godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti,
- registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa i ponovne uporabe,
- informacije o javnim uslugama koje tijelo javne vlasti pruža, na vidljivu mjestu, uz poveznicu na one koje pruža elektroničkim putem,
- podatke o izvoru financiranja, proračun, financijski plan ili drugi odgovarajući dokument kojim se utvrđuju prihodi i rashodi tijela javne vlasti te podatke i izvješća o izvršenju proračuna, financijskog plana ili drugog odgovarajućeg dokumenta,
- informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa,
- informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava,
- obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka,
- informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt,
- zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika,
- obavijest o načinu i uvjetima ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija na vidljivu mjestu, s podacima za kontakt službenika za informiranje, potrebnim obrascima ili poveznicama na obrasce te visinom naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, sukladno kriterijima iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona,
- odgovore na najčešće postavljena pitanja, o načinu podnošenja upita građana i medija, kao i ostale informacije (vijesti, priopćenja za javnost, podaci o aktivnostima), u svrhu informiranja javnosti o svom radu i ostvarivanju njihovih prava i izvršavanju obveza.
Temeljem čl. 12. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o:
- dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad,
- broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.
- Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona.
U praksi nailazimo na službene web stranice škola diljem Hrvatske na kojima nisu objavljeni potrebni pravni akti škole kao što su statut i ostali propisi, godišnji plan i program rada škole i godišnji školski kurikulum, pa do toga da nisu objavljeni dnevni red niti izvadci zapisnika sa sjednica školskog odbora koje je škola obvezna imati i objaviti.
Temeljem čl. 13. istoimenog Zakona, tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja prava na pristup informacijama donijeti odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama tj. službenika za informiranje kojem se možete obratiti.
Propisi Europske unije
DIREKTIVA (EU) 2019/1024 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka) u uvodnom dijelu, u točki 5. navodi pristup informacijama kao temeljno pravo.Također navodi da je Poveljom Europske unije o temeljnim pravima predviđeno da svatko ima pravo na slobodu izražavanja, uključujući slobodu mišljenja te primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja tijela javne vlasti i bez obzira na granice.
Direktiva naglašava i da je objavljivanje svih općenito dostupnih dokumenata u posjedu javnog sektora temeljni instrument za širenje prava na znanje, koje je osnovno načelo demokracije.
DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ definira „javnopravna tijela” kao tijela koja posjeduju sve od sljedećih značajki:
- uspostavljena su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, a nisu industrijske ili trgovačke naravi,
- imaju pravnu osobnost,
- većim dijelom financira ih država, regionalna ili lokalna tijela ili druga javnopravna tijela ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane tih tijela ili imaju upravni, upraviteljski ili nadzorni odbor, a više od polovice članova tih odbora imenovala je država, regionalna ili lokalna tijela ili druga javnopravna tijela.
DIREKTIVA (EU) 2016/2102 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora u čl. 4. propisuje obvezu državama članicama da osiguraju da tijela javnog sektora poduzmu potrebne mjere kako bi njihove internetske stranice i mobilne aplikacije postale pristupačnije tako da ih se učini mogućima za percepciju, operabilnima, razumljivima i stabilnima.
Iz navedenog je jasno da su škole javne ustanove čiji rad mora biti javan i čiji propisi i odluke moraju biti javno objavljeni. Javne službe važne su za opći gospodarski interes te kao takve moraju imati otvoren put ka transparentnosti vlastitog rada.
Povjerenik za informiranje temeljem čl. 35. Zakona o pravu na pristup informacijama neovisno je tijelo koje štiti, prati i promiče pravo građana na pristup informacijama. Nadzorno je tijelo kojem se građani mogu žaliti zbog ne postupanja javnih ustanova prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. Možemo reći da ima funkciju vrlu sličnu pravobraniteljskoj o čemu smo pisali u prethodnim člancima. Također na svojoj web stranici ima popis tijela javne vlasti, a koje nadzire i sam ili temeljem prijave.
