“Dosta je nepravedne raspodjele zajednički stečene vrijednosti, niskih plaća i mirovina”, poručili su čelnici Matice hrvatskih sindikata, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske s konferencije za medije održane 3. ožujka 2026. Pozvali su sve građane Hrvatske na prosvjed kojim ćemo zajedno tražiti veće plaće i mirovine, pravednu raspodjelu dobiti, niže cijene hrane i pristupačno stanovanje.
Tri sindikalne središnjice: Matica hrvatskih sindikata (MHS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) te Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) pozivali su radnike, umirovljenike, studente i sve građane Hrvatske da se priključe prosvjedu „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“ koji će se održati u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića, 18. travnja 2026. godine u 12.00 sati.
Cilj prosvjeda je upozoriti na neizdrživo materijalno stanje velike većine građana Hrvatske, a sve kao rezultat pohlepe vlasnika kapitala, koji beskrajno iscrpljuju naše resurse ne vodeći računa o budućnosti Hrvatske i preživljavanju običnog malog čovjeka. Podatak koji to zorno ilustrira je da je u razdoblju od 2015. do 2024. godine neto dobit poduzetnika porasla za čak 336 posto, dok je prosječna plaća zaposlenih porasla 72 posto. Radnici su zaradili tvrtkama povećanje dobiti, ali pravednu nagradu nisu dobili.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), pozvao je građane Hrvatske riječima: „Hrvatska je danas u prijelomnom trenutku. Ne možemo se pomiriti s činjenicom da su poslodavci u zadnjih 12 godina, nakon ulaska u Europsku uniju, otjerali iz Hrvatske preko 400.000 radnika zbog pohlepe za profitom. Posljedica toga čina je da poslodavci danas ‘nabavljaju’ radnike iz najsiromašnijih zemalja Azije i Afrike, a uskoro će i robote i sustave umjetne inteligencije, samo da debelo zarađuju na niskoj cijeni rada.”
Sanja Šprem, predsjednica Matice hrvatskih sindikata (MHS), osvrnula se na inflaciju i cijene. „U posljednjih pet godina ukupna stopa inflacije dosegla je 28 posto, cijene hrane porasle su za 47 posto, a cijene kvadrata stambenog prostora za više od 60 posto. Troškovi života hrvatskih građana su eksplodirali. Njihove plaće to nažalost nisu pratile. Radnici u javnim i državnim službama danas za osnovne životne troškove izdvajaju 75,2 posto svoje neto plaće. Istodobno, dok Vlada RH prikazuje podatke kao da živimo u zemlji blagostanja, podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska šesta najskuplja zemlja u Europskoj uniji kad je riječ o hrani, a po visini prosječne plaće tek je na 19. mjestu. Bez obzira na sve ove životne činjenice, Vlada RH odlučila je da povećanje plaća radnika javnih i državnih službi u 2026. godini ne pokrije ni očekivani rast inflacije.“
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH), Višnja Stanišić, upozorila je na alarmantno stanje među starijim građanima. „Čak 750.000 umirovljenika primaju mirovine ispod 617 eura, odnosno nalaze se ispod praga rizika od siromaštva. Umirovljenike ne zanima visina prosječne mirovine u Hrvatskoj. Oni samo vide i osjete da su im odlaskom u mirovinu njihovi mjesečni prihodi više nego prepolovljeni. Zato ih zanima cjelovita reforma mirovinskog sustava kojim bi se riješile mnoge diskriminacije koje su sada njegov sastavni dio. Ne žele da njihova mirovina ovisi o tome kada su rođeni i koji je mirovinski zakon na snazi kad steknu uvjete za mirovinu. Zanima ih pravedniji način usklađivanja mirovina, da se visina godišnjeg dodatka regulira zakonom i da ne umru prije nego što im ukinu penalizaciju. Brine ih mogućnost da ne dočekaju pregled kod liječnika budući da liječnici iz javnog sektora nesmetano rade privatno, pretvarajući zdravstvo u luksuz. Stari smo i nemamo vremena čekati.“
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), Dražen Jović, ukazao je na duboku neravnotežu u raspodjeli stvorene vrijednosti: „U razdoblju 2015.–2024. neto dobit poduzetnika porasla je 336 posto, što je četiri puta više od rasta neto plaća. Plaće rastu, ali ne dovoljno, a prostora ima.” Dodao je kako prosječna godišnja bruto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 24.000 eura što je tek 59 posto prosjeka Europske unije. „Hrvatski radnici primaju 66 posto slovenske, 43 posto njemačke, 40 posto austrijske i 38 posto irske plaće. Plaće moraju rasti. Potrebna su nam snažna ulaganja u znanje, tehnologiju i kvalitetna radna mjesta, priuštivo stanovanje i zdravstvo, bez korupcije i sive ekonomije, u suprotnom nastavit ćemo gubiti mlade i obrazovane ljude bez kojih nema budućnosti Hrvatske.“ zaključio je Jović.
Vodstvo sindikalnih središnjica će u ožujku i prvoj polovici travnja obići najveće hrvatske gradove i održati skupove sindikalnih povjerenika na kojima će ih dodatno informirati o razlozima prosvjeda i budućim aktivnostima.
Skupovi će se održati na sljedećim lokacijama:
- Rijeka, 10. ožujka (11:00 h), Građevinski fakultet, Radmile Matejčić 3
- Split, 17. ožujka (11:00 h), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Ruđera Boškovića 32
- Osijek, 24. ožujka (11:00 h), Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Vladimira Preloga 1
- Zagreb, 9. travnja (11:00 h), Dom sindikata hrvatskih grafičara, Ul. Šandora Brešćenskoga 4
Hrvatski sindikati ovim prosvjedom pozivaju radnike, umirovljenike, studente kao i sve ostale građane da kažu dosta je nepravedne raspodjele zajedničke stečene vrijednosti, niskih plaća i mirovina. Tražimo i izborit ćemo bolji život u Hrvatskoj!
Prosvjed će se održati 18. travnja u 12.00 sati u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića.
Okupljanje je u 11.00 sati na Trgu Republike Hrvatske, ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta odakle će prosvjedna povorka krenuti Frankopanskom ulicom preko Ilice do Trga bana Josipa Jelačića.
