Padaju s nogu, rade iznad norme, a MZO probleme i dalje gura pod tepih.
SHU je Izvješće Odbora uputio MZO-u s pozivom na sastanak, a o svemu će izvijestiti i Ured pučkog pravobranitelja te Odbor Hrvatskog sabora kojem se već obratio po ovoj tematici.
U nastavku pročitajte izvješće:
Na sastanku su izneseni brojni konstruktivni prijedlozi od strane predstavnika pomoćno-tehničkog i administrativnog osoblja te su izneseni problemi s kojima se oni i njihovi kolege svakodnevno susreću prilikom rada u ustanovama za odgoj i obrazovanje.
Naime, do dana današnjeg Sindikat hrvatskih učitelja zaprimio je mnoštvo zamolbi osnovnih škola iz svih dijelova Republike Hrvatske u kojima nas iste mole za pomoć u rješavanju problema vezano za uskratu suglasnosti od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja za popunom upražnjenih radnih mjesta pomoćno-tehničkog te administrativnog osoblja. Dokumentaciju i dalje prikupljamo kako bi napravili pritisak na MZO da prestane sa štetnom praksom odbijanja zahtjeva za nova radna mjesta, a osobito po pitanju neodobravanja radnih mjesta nakon odlaska pojedinih zaposlenika u mirovinu. Na odgovore se čeka predugo, a mnogi zahtjevi i dalje sakupljaju prašinu u ladicama resornog ministarstva.
SHU je, podsjećamo, u sklopu Projekta pod nazivom “Jačanje bipartitnog socijalnog dijaloga u sektoru osnovnog obrazovanja” proveo najveće znanstveno ispitivanje o kvaliteti radnih odnosa i kvaliteti sustava osnovnog obrazovanju na reprezentativnom uzorku te smo na upit o radnom opterećenju spremačica dobili odgovor da 48,4% istih čisti više od 750 m2 unutrašnjeg prostora škole. Radi se o zabrinjavajućem podatku koji govori o čitavom nizu problema s kojim se ti zaposlenici suočavaju, a koji se sustavno zanemaruju i umanjuju.
Predstavnici Odbora naglasili su i činjenicu da se broj spremačica u školama koje rade u dvije smjene ne može gledati samo obzirom na kvadraturu jer se njihov posao duplira. Primjerice, ukoliko škola ima 4 spremačice, a škola radi u dvije smjene, tada zapravo svaka smjena ima samo dvije spremačice, a isto vrijedi i za ostalo pomoćno-tehničko osoblje.
Također, spremačice doista padaju s nogu jer se uz svakodnevne obveze, bave još i pojačanom higijenom prostora zbog COVID-a te su njihove brojne bolesti itekako u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s oboljenjima koja su sve češća.
Članovi Odbora također su konstatirali da je prisutan problem neplaćanja prekovremenog rada administrativnog i tehničkog osoblja u školama te su navedeni mnogi primjeri otežanih i nemogućih uvjeta rada (nerijetko se događa da čistačice obavljaju posao u uvjetima gradilišta i slično).
Ukratko da podsjetimo, Državnom pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (u nastavku: DPS) koji je donio Hrvatski Sabor utvrđeni su minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske. Istim je propisano da prema koeficijentu izvodljivosti Standarda Škola trebala imati zaposlene potrebne pomoćno-tehničke radnike u skladu s člankom 15. DPS-a do kraja 2017. godine. Budući da su DPS-om koji je donio Hrvatski Sabor utvrđeni minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske, zahtijevamo da se isti propisi poštuju te da se u kvadraturu uključi i vanjski prostor jer je isti potrebno itekako održavati, no u praksi nije uključen u ukupnu kvadraturu prema kojoj se radna mjesta/dodatna satnica odobrava.
Taj problem COVID-19 pandemijom još je dodatno porastao pa je trenutni postotak još veći. Resorno ministarstvo nad problemom i dalje zatvara oči te još uvijek nije poznat način na koji ovaj problem namjerava riješiti, uz napomenu da se na radnoj skupini Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja išlo s prijedlozima od strane MZO-a da čitav proces odobravanja prijeđe na osnivače, što smo u više navrata odbili. Naime, smatramo da takvo 'spuštanje odgovornosti' na lokalnu razinu ne bi nužno vodilo rješavanju problema. Osnivači škola mogli su i do sada inicirati i financirati zapošljavanja u školama što su oni zapravo i činili npr. kroz zapošljavanje učitelja u produženom boravku, pomoćnika u nastavi, 'Vikendom u sportske dvorane' i slično. Nažalost, takva zapošljavanja nerijetko stvaraju dodatne teškoće. Primjerice, mnogi osnivači financiranje produženog boravka učenika u osnovnim školama djelomice prebacuju na roditelje čime se dodatno povećava obujam administrativnih poslova u osnovnim školama, a isplata plaća učiteljima boravka financijski ovisi o uplatama roditelja što dovodi i do kašnjenja u isplati plaća, dok je sam položaj tih zaposlenika neizvjestan te dovodi do drugih problema koje pokušavamo riješiti aktivnošću SHU-a (Stop zlouporabi ugovora na određeno u suradnji s Uredom pučke pravobraniteljice). Također, u mnogim slučajevima plaće pomoćnika u nastavi financirane su iz lokalnih proračuna, a ugovaraju se u iznosima koji su primjetno manji od onoga što izborili za učitelje i stručne suradnike u školama. Mnoge jedinice lokalne i regionalne (samo)-uprave u RH nemaju dovoljno izvornih prihoda za ostvarivanje temeljnih funkcija u zadovoljavanju javnih potreba i u znatnoj su mjeri ovisne o transferima i pomoćima iz središnjeg proračuna. Primjerice, imamo saznanja da čak i Grad Zagreb prilično kasni s plaćanjem materijalnih troškova u školama. (energije, subvencionirane prehrane učenika itd.) Osnivači škola u znatnoj se mjeri oslanjaju na prihode od poreza na dohodak čija je fiskalna izdašnost u Republici Hrvatskoj osjetno manja u usporedbi sa zapadnim zemljama. Stoga smo mišljenja da decentralizacija odgovornosti ne treba ići prije fiskalne decentralizacije jer bismo time napravili svojevrsnu 'grešku u koracima' Smatramo da neka temeljna prava radnika treba jamčiti na nacionalnoj razini, a osnivači škola mogu inicirati i financirati npr. zapošljavanje administrativnog i tehničkog osoblja u školama ovisno o željama, potrebama i mogućnostima lokalnih sredina te vezano uz provedbu pojedinih projekata.
Nadalje, administrativni radnici u osnovnim školama očekuju primjerenije uvjete koji već imaju njihove kolege u sličnim i srodnim ustanovama. Primjerice, odredbama 'Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u srednjoškolskoj ustanovi'srednjim školama omogućeno je zapošljavanje referenta s 337 učenika i 51 zaposlenim dok istovrsni pravilnik za osnovne škole istodobno postavlja granicu od 800 učenika !! Članovi smatraju da takva razlika na štetu osnovnih škola nije opravdana te je nužno razmotriti izmjenu spomenutog pravilnika i snižavanje granice za zapošljavanje referenata u osnovnim školama. Također, izražena je želja da se koeficijent složenosti poslova tajnika i voditelja računovodstva veže uz veličinu škole (slično kao kod ravnatelja škole) te želja da se administrativnim radnicima prizna status stručnih suradnika. Članovi smatraju da postoje nezanemarive razlike među pojedinim dijelovima Hrvatske koje se nužno odražavaju i u školama. Mnogi (dodatni) poslovi administrativnog osoblja u osnovnim školama proizlaze iz projekata i aktivnosti koje iniciraju i financiraju osnivači škola (npr. produženi boravak i prehrana učenika, pomoćnici u nastavi, europski projekti i slično), a koji se ne uzimaju u obzir pri zapošljavanju administrativnih radnika u osnovnim školama. Provedba ovih projekata neminovno uključuje i ovisi o administrativnim (i tehničkim) poslovima te je iste potrebno prepoznati, priznati, na neki način normirati i uključiti u financiranje spomenutih projekata.
I naravno da to nije sve, tu je i školska shema, pomoćnici u nastavi, školski vrtovi, školske zadruge i slično koji su financirani ili djelomično ili u potpunosti EU sredstvima. U drugim projektima EU sudionici dobivaju naknadu, dok administrativno radi gratis.
Nadalje, s pomoćnicima je u računovodstvu itekako puno posla: treba obračunati plaću (bruto sat 32,65 kn), skenirat rekapitulaciju, platne liste, zbrojni nalog, dnevnike rada, naknadu za prijevoz, tablicu raspodjele sredstava (postotak EU i Županija) ako postoji doznaka za bolovanje, kvartalno izjavu ravnatelja (svaka vrsta dokumenata određeno imenovana za sebe) i sve to poslati mailom na kontrolu. Nakon povratne informacije od strane osnivača skenirati u jedan dokument i kreirati zahtjev u aplikaciji Riznica, po kontima. Kas osnivač uplati novac na žiroračun škole treba formirati datoteke za doprinose i neto, JOPPD obrazac i učitati u e-bankarstvo odnosno e-poreznu. Drugi dan osnivaču poslati izvod iz banke i Joppd obrazac, te proknjižiti plaću temeljnicom, odnosno izvod.
Školska shema: potrebno je unijeti u tablicu datum i broj dostavnice, broj račun, broj učenika, komercijalni naziv isporučenog proizvoda, vrsta proizvoda, isporučena količina u kg, jedinične cijena u kn, količina po učeniku, broj obroka, neto jedinična cijena po obroku, iznos bez PDV-a. iznos s PDV-om, broj bankovnog izvatka i datum plaćanja tih računa. Još je jako bitno da obrok po učeniku mora biti u propisanim okvirima.
Školska kuhinja: potrebno je prikupiti dokumentaciju od roditelja koji imaju pravo sufinanciranja ili mliječnog obroka i/ ili produženog boravka prema pravilima lokalne zajednice. Na temelju tih podataka lokalnoj zajednici dostaviti popis učenika s OIB-om i adresom stanovanja. Za potrebe ispostavljanja računa potrebno je prikupiti OIB-ove roditelja. Svaki mjesec obračunati , te umanjiti za dane koje učenik nije pohađao nastavu, dostaviti račune roditeljima i na kraju kontrolirati uplate i „borbu“ voditi za naplatu.
Iz svega proizlazi da je opis posla daleko premašuje kapacitet zaposlenika, a osobito uzevši u obzir činjenicu da u drugim ustanovama te posle obavlja više zaposlenika.
Također, škole u kraćem roku teško pronalaze adekvatne zamjene za administrativne radnike tako da tajnici i voditelji računovodstva nerijetko bolesni nastavljaju raditi zato što nitko ne može obaviti administrativne poslove bez kojih ustanova ne može funkcionirati.
Ujedno napominjemo da je na jednom od stručnih skupova navedeno kako tajnik škole ne može mijenjati voditelja računovodstva. To djelomično stoji, no tajnik može primiti novce u blagajnu, ili isplatiti za gotovinski račun, platiti račun preko e-bankarstva, voditelj računovodstva može urudžbirati, ili izdati neku potvrdu – i to sve ako je jako hitno i svakako izvan redovnog radnog vremena.
Također je izražena želja da se koeficijent (kao i kod ravnatelja) poveća odnosno određuje vezano uz, primjerice, broj učenika u školi, broj zaposlenih djelatnika te ostale specifičnosti: broj pomoćnika u nastavi, pripravnika, produženi boravak učenika u školi, broj učenika u školskoj prehrani i slično, a da se istima omogući mentoriranje te napredovanje jer doista nema smisla da isti ne mogu napredovati, a osobito uzevši u obzir činjenicu da osoba koja tek stupi na novo radno mjesto u školi, nikako ne može sve pohvatati zbog brojnosti propisa, pravila i uputa te same specifičnosti posla. Također, za taj posao potrebna je i dodatna edukacija te adekvatna materijalna nagrada, isto kao i za posao pomoćno-tehničkog osoblje, koje vrlo često radi prekovremeno te znatno više od propisanih normi, no isto se ne valorizira već primjerice imamo čestu praksu da nekoliko žena radi na gradilištima, čisti vanjski i unutarnji prostor, a sve to „debelo“ iznad norme. Većina njih napominje da radi tako isključivo iz razloga što učenicima žele pružiti čist i siguran prostor, a cijena su mnoga oboljenja te nerijetko trajne posljedice na psihičko i fizičko zdravlje. I umjesto da resorno ministarstvo učini sve kako bi zaštitilo svoje zaposlenike te im omogući dostojne uvjete rada, isti nad problemima zatvaraju oči.
Nesporno je da se s ovakvom praksom mora stati te ćemo zaključke s ovog sastanka uputiti resornom ministarstvu, kao i na institucije kojima smo se već obraćali po ovom pitanju (Ured pučkog pravobranitelja, Odbori Hrvatskog Sabora te Vlada Republike Hrvatske) te očekujemo konkretna rješenja.
U nastavku su dodatni komentari i prijedlozi jednog od članova Odbora vezani uz položaj administrativnog osoblja, a temeljem kojeg ćemo uputiti poseban dopis resornom ministarstvu.
Prema odredbama 'Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u srednjoškolskoj ustanovi' srednja škola koja ima 601 i više učenika te 71 i više zaposlenih ima pravo na administrativnog referenta u punom radnom vremenu te računovodstvenog referenta u punom radnom vremenu što znači da ima pravo na ukupno 4 administrativna radnika.
Istodobno, prema odredbama istovrsnog pravilnika za osnovne škole, osnovna škola iste veličine (istog broja učenika i istog broja zaposlenih) ima svega 2 administrativna radnika !! (tajnika i voditelja računovodstva)
Ovdje govorimo o srednjoj školi koja nema vlastitu kuhinju i koja nema organiziran boravak i prehranu učenika.
Ako srednja škola radi s učeničkim domom (gdje postoji organiziran smještaj i prehrana štićenika), dodatno se osoblje zapošljava za rad u učeničkom domu uključujući dodatno administrativno osoblje.
To su ogromne razlike koje se ne mogu objasniti ni opravdati objektivnim razlozima.
Ne tvrdim da su administrativni poslovi u osnovnoj i srednjoj školi potpuno identični. Svaka djelatnost vjerujem ima svoje specifičnosti, čak i svaka pojedina ustanova ima neke svoje specifičnosti, međutim, u konačnici, jedno i drugo je škola, jedni i drugi dobivamo plaće iz potpuno istog Državnog proračuna RH.
Slična je situacija što se tiče (zagrebačkih) dječjih vrtića jer ne znam kakva je situacija u drugim gradovima i županijama.
Zagrebački dječji vrtić s manje od 800 korisnika ima tajnika i voditelja računovodstva, dvoje referenata, ekonoma i zdravstvenog djelatnika !
Zdravstveni djelatnik u vrtiću brine o jelovnicima i o čistoći, koordinira rad tehničkog osoblja (kuharica i čistačica) u tom dijelu. Osnovna škola nema zdravstvenog djelatnika već taj posao pada na tajnika i / ili na ravnatelja škole. Koliko znam, slovenske osnovne škole također imaju tkz. 'voditelja šolske prehrane' koji ostvaruje određeni broj sati tjedno (vjerujem ovisno o veličini škole) sa zaduženjem da surađuje s tajnikom i kuhinjom u dijelu koji se odnosi na prehranu učenika.
Dječji vrtić (isto vrijedi za učenički dom) ima ekonoma koji naručuje, preuzima i dalje izdaje materijal i potrepštine. Opet, osnovna škola nema ekonoma već se ove stvari očekuju od tajnika škole. (npr. da naručuje i dijeli učiteljima materijal za nastavu)
Tajnik osnovne škole nalazi se u bitno drugačijoj situaciji u odnosu na tajnika u (zagrebačkom) dječjem vrtiću ili u srednjoj školi, a nadležne institucije traže i očekuju iste stvari kada su u pitanju kadrovski i pravni poslovi, registri i izvještaji neovisno o tome koliko administrativnog osoblja radi u određenoj ustanovi. Dakle, dodatno se opterećuje ravnatelja i tajnika škole čime se smanjuje mogućnost i otežava da kvalitetno naprave ostale svoje poslove koji vjerujem nisu manje važni. (Isto vrijedi i za voditelje računovodstva.)
IZVOR PROBLEMA
Velik dio problema proizlazi iz decentralizacije osnovnog školstva koja jest i nije provedena odnosno mislim da nije provedena do kraja i kako treba.
Velik dio posla administrativnog osoblja u osnovnim školama vezano je uz projekte i aktivnosti koje iniciraju, organiziraju i su-financiraju osnivači škola što sve vjerujem dosta varira među gradovima i županijama ovisno o potrebama i o mogućnostima i nije uzeto u obzir u pravilnicima koje donosi Ministarstvo.
To su npr. prehrana i produženi boravak učenika, 'Vikendom u dvorane', pomoćnici u nastavi, 'Školska shema' voća i mlijeka, škole se poziva na sudjelovanje i korištenje sredstava EU itd.
Na primjer kada se ustrojava novi odjel produženog boravka dodatna se učiteljica zapošljava za rad u produženom boravku što je potpuno u redu. Broj kuhinjskog osoblja također ovisi o broju obroka. Međutim, nitko se ne zapošljava i nikoga se ne plaća za dodatne administrativne poslove bez kojih prehrana i boravak učenika jednostavno ne bi mogli funkcionirati.
A različito postupanje prema različitim kategorijama radnika zove se diskriminacija.
Sjećam se, kada sam počeo raditi prije 20 i nešto godine, osnovne škole ni tada nisu imale referenta, međutim, učiteljice su skupljale novac za prehranu učenika u gotovini i predavale su novac u blagajnu škole. Vremena se mijenjaju, tehnologija napreduje i rasteretili smo učiteljice brige za gotovinu i navlačenja s roditeljima.
Međutim, računalni program ne radi sam od sebe već ga treba puniti podacima i stalno se boriti s roditeljima oko plaćanja prehrane i boravka.
Produženi boravak bio je potpuno besplatan za sve roditelje kada sam počeo raditi, ali 2011. godine Grad Zagreb uveo je obvezu plaćanja boravka za roditelje.
DUPLIRANJE POSLOVA
Dio problema nastaje zbog dupliranja i preklapanja poslova, nepovezanosti i slabe koordinacije institucija što je djelomice vezano uz decentralizaciju, a djelomice je rezultat općih slabosti u 'sustavu'
Navest ću primjer financijskih izvještaja.
Od 2021. voditelji računovodstva u Gradu Zagrebu ostvarene prihode i rashode upisujemo i dostavljamo ukupno 3 puta !!
Prvi puta, financijske izvještaje upisujemo u Excel obliku, referentnu stranicu štampamo na papir, ravnatelj-ica potpisuje i fizički dostavljamo FINI. Ovo radimo kvartalno.
Drugi puta, iste financijske izvještaje s istim podacima upisujemo u WEB aplikaciju Grada Zagreba firme APIS, sve obrasce štampamo na papir i fizički dostavljamo gradskom uredu za financije. Ovo radimo polugodišnje i godišnje.
Treći puta, od 2021. godine iste prihode i rashode upisujemo u drugu WEB aplikaciju istog Grada Zagreba, ali druge firme LIBUSOFT !
Ovo trebamo raditi kvartalno, a ova aplikacija pored 'tradicionalne' ekonomske klasifikacije (prema kontima iz kontnog plana) uključuje još i klasifikaciju prema izvorima financiranja i programsku klasifikaciju. (npr. koliko je prihoda / rashoda ostvareno za prehranu učenika, koliko za boravak, koliko za asistente itd.) Ove klasifikacije prihoda i rashoda nekada nije trebalo raditi, a sada ih treba raditi.
Pitam se, koliko puta administrativni radnik u tkz. 'zemlji znanja' treba upisati neki podatak pa da bude dovoljno ?
Dakle, trebalo bi biti dovoljno upisati izvještaj u 1 web aplikaciju i digitalno potpisati tko treba potpisati. Nakon toga, financijski izvještaji proračuna nisu više privatna već su javna stvar. Izvještaji ionako trebaju biti dostupni javnosti i 'samo' treba informatički omogućiti da institucije iz tog 'rezervoara' preuzmu što im treba u nekom odgovarajućem formatu.
Navest ću primjer aplikacije e-Zdravstveno koji pokazuje da su poboljšanja moguća uz malo dobre volje i s malo dodatnih troškova.
Dolaskom korone HZZO je omogućio poslodavcima uvid u podatke o bolovanjima radnika putem aplikacije e-Zdravstveno.
Morala se valjda dogoditi korona da netko razmisli kako olakšati posao poslodavcima pa da informatičari povežu postojeću aplikaciju CEZIH-a (za HZZO i zdravstvene ustanove i liječnike) s postojećom aplikacijom e-zdravstveno za poslodavce.
REGULATIVA i NEUSKLAĐENOST
Poslodavci sada imaju podatke o bolovanjima koji nam trebaju za obračun plaće putem aplikacije e-Zdravstveno i dolazimo npr. do pitanja ima li uopće smisla i potrebe tražiti od radnika i skupljati potvrde o bolovanju i tkz. 'doznake' u 'papirnatom' obliku
Međutim, to se i dalje sakuplja. Naime, nitko od nadležnih nije napisao da se to ukida i ne treba to raditi zato što 'papirologija' tehnički više nije potrebna.
Pokušavam reći da regulativa i 'naputci' nerijetko zaostaju za zbivanjima 'na terenu'
Naveden je i primjer obračuna plaće koji stvara dosta teškoća i gubitak vremena u računovodstvu. Dakle, postoji 3 ili 4 izvora financiranja za plaće (Državni proračun RH, Grad Zagreb, roditelji za PB i eventualno sredstva EU), imamo 2 načina isplate (sa žiro-računa škole i s računa Državne riznice) i koristimo 2 potpuno različita i odijeljena računalna programa za obračun plaće (COP za Riznicu i naš knjigovodstveni program npr. LABIS za žiro-račun škole)
Moguće je napraviti isplatu sa žiro-računa škole u COP-u, međutim, sugerirano je da se učiteljice boravka ne upisuju u Registar zaposlenih u javnom sektoru i da se njihove plaće ne obračunavaju u COP-u.
Ja sam jednom zgodom napravio obračun za učiteljice iz PB u COP-u, ali su me zvali iz FINE da sam napravio grešku zato što ne smije biti redovan rad u dodatnom obračunu, a mora biti dodatni obračun zato što je osnovni obračun rezerviran za plaće iz Riznice.
Međutim, učiteljice razredne nastave i učiteljice produženog boravka sve rade u jednoj istoj školi ! Sve su to zaposlenici školske ustanove, a nisu zaposlenici Ministarstva niti su zaposlenici Grada.
Ako učiteljica razredne nastave zamijeni učiteljicu u boravku, zamjenu plaća Grad Zagreb i radim dodatni obračun u COP-u zato što prekovremeni rad prolazi bez problema u dodatnom obračunu sa žira škole.
Obratno, ako učiteljica iz boravka zamijeni učiteljicu u nastavi, zamjenu plaća Državna riznica i radim zaseban obračun u našem LABIS programu zato što 'učiteljica iz boravka ne može ići u COP' !?
Za ovaj obračun piše se 'ljubavno' pismo savjetnici u MZO kako bi ona odobrila 'isplatu s računa Državne riznice izvan COP-a' i nakon toga datoteku dostavljam u poslovnicu FINE.
Ako se ne pošalje 'ljubavno' pismo u MZO (ili savjetnica smatra da zamjena nije u redu), doći će poziv iz FINA da sve stopiraju jer nije odobrena isplata.
U konačnici, to više nije 1 obračun već su 4 zasebna obračuna plaća i zamjena !!
Dakle, produženi boravak učenika predstavlja sastavni dio redovne djelatnosti osnovnoškolske ustanove te bi se trebalo omogućiti isplate sa žiro-računa škole u COP-u bez ograničavanja. Informatičari bez većih problema mogu razgraničiti isplate prema izvorima financiranja odnosno prema računima s kojih su vršene isplate.
Sindikat hrvatskih učitelja
