– Ovo je pitanje od zajedničkog interesa premijera, Vlade i svih sindikata, izjavila je sindikalna koordinatorica Sanja Šprem. Sindikati su, dodala je, imali jasnu i poštenu nakanu da udovolje svojim članovima po pitanju razlike člana i nečlana sindikata.
– To nije bila potreba nas čelnika sindikata, već članova. Odluka Ustavnog suda po kojoj je razlikovanje članova i nečlanova sindikata diskriminatorno i nedopustivo, nije poštena niti moralna prema članovima sindikata. Ustavni sud trebao je prvenstveno razmišljati o tomu tko je zapravo diskriminiran, a odgovorno tvrdim da su naši članovi jedini koji godinama trpe diskriminaciju, izjavila je Šprem, navodeći kao argument da sindikalni članovi financiraju djelovanje sindikata, industrijske akcije i kolektivno pregovaranje.
– Zakon o radu je prepoznao potrebu valoriziranja doprinosa sindikalnih članova naspram nečlanova. Nije bitna razlika u materijalnom pravu od 50 eura, bitno je da su članovi napokon imali zadovoljstvo da im ono što plaćaju bude i priznato, rekla je.
Naglasila je kako Ustavni sud nije vodio računa da čitav niz godina članovi sindikata trpe nepravdu, zbog čega smatra da je odluka suda skandalozna.
- Ovu odluku donio je Ustavni sud poznat po dosadašnjem radu i nizu bisernih odluka, a ova je samo jedna od takvih. Kakvu je poruku Ustavni sud poslao? Da je švercanje legalno. Kada kroz nekoliko dana bude objavljeno obrazloženje odluke suda, neka je ljudi isprintaju i nek‘ se švercaju u tramvaju jer je to legalizirano od institucije Ustavnog suda. U ovom momentu, da, Ustavni je sud legalizirao švercanje, poručila je Šprem.
Mirela Bojić, glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata, smatra kako Ustavni sud, s obzirom na činjenicu da je tako brzo donio odluku, nije previše ulazio u meritum stvari.
– I to je tragedija. Ustavni sud trebao je dati usmjerenje za pronalazak načina za legalizaciju pravednog rješenja. Rješenje o razlikovanju članova i nečlanova sindikata po pitanju materijalnih prava proizašlo je iz europske prakse. Takva rješenja imaju Njemačka, Slovenija, slično i Belgija, skandinavske zemlje i niz drugih. Temeljno polazište jest da oni koji nečemu doprinose imaju pravo dobiti više od onih koji ničemu ne doprinose nego se godinama švercaju. Savezni radni sud Njemačke rekao je da nije riječ o diskriminaciji. Iz presude njemačkog suda, diskriminacije nema u slučaju ako razlika u materijalnim pravima nije prevelika, odnosno ako ne predstavlja ekonomski teret onima koji nisu članovi sindikata na način da ih se prisiljava na učlanjenje u sindikate. Kod nas pak Ustavni sud donosi odluku kojom gazi demokratske vrijednosti, izjavila je glavna tajnica Matice, uz zaključak kako je sud svojom odlukom pregazio sindikalizam i kolektivno pregovaranje te se nada da premijer – koji je razlikovanje članstva i nečlanstva prepoznao kao ispravno i pravedno – i dalje ima takvo mišljenje.
Domagoj Rebić, glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi objasnio je kako sindikati nisu mogli dogovoriti bilo kakvo ekskluzivno pravo u odnosu na nečlanove sindikata, niti je riječ o ishođenju povoljnijih plaća.
IZVOR: Jutarnji list, Mirela Lilek
TISKOVNA KONFERENCIJA:
