Tekst napisala: Ana Hinić, voditeljica Područnog ureda Split, Sindikat hrvatskih učitelja

Sindikat hrvatskih učitelja je u prosincu 2018. pozvao ministricu Blaženku Divjak na hitno postupanje i sazivanje sastanka u cilju iznalaženja sveobuhvatnog rješenja problematike nasilja u školama. Ukazali smo joj da na sastanak treba pozvati sindikate u obrazovanju kao socijalne partnere, udruge ravnatelja te udruge stručnih suradnika, psihologa i pedagoga i svih koji bi svojim stručnim znanjem mogli doprinijeti cjelovitom rješenju ovog tada (a nažalost i sada) gorućeg problema ne samo odgojno – obrazovnog sustava, već društva u cijelosti.

Dogovoreno je da se pristupi izradi Akcijskog plana koji će adresirati procjenu učinkovitosti preventivnih programa, potporu učenicima s teškoćama, edukaciju i potporu učiteljima, ravnateljima, učenicima i njihovim roditeljima te promjenu zakonodavnog okvira.

Početkom 2019. je ministrica imenovala Povjerenstvo za izradu Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama.

Cilj je trebao biti, nakon analize stanja, kratkoročnim i dugoročnim mjerama osigurati nultu stopu tolerancije na bilo koji oblik nasilja u sustavu obrazovanja. U izradi su sudjelovali, uz predstavnike Ministarstva, Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat znanosti, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola kao i stručnjaci iz područja psihologije i pedagogije iz Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga i Hrvatskoga pedagogijskog društva.

Inzistirali smo na rješenjima koja će uključivati i proceduru vezanu uz prevenciju i sankcioniranje nasilja počinjenog prema zaposlenicima škola jer je Nacrt Akcijskog plana kojeg je Ministarstvo naposljetku uputilo u javno savjetovanje ostao neodređen po tom ključnom pitanju, a naši prijedlozi nisu uvršteni u Akcijski plan 2020.- 2024.

Kako je navedeno u Akcijskom planu, u cilju realizacije aktivnosti Plana planirano je izraditi godišnje izvješće o provedbi Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama te ga javno objaviti kako bi svi zainteresirani dionici mogli imati informaciju te predlagati mjere unaprjeđenja. To bi značilo da su do sada trebala biti objavljena četiri izvješća, jer je Ministarstvo objavilo Akcijski plan u siječnju 2020. godine.

Problemi koji se nagomilavaju u školskim ustanovama od tada samo potvrđuju ono na što smo upozoravali još prilikom donošenja Akcijskog plana, a to je da mišljenja struke i prijedlozi rješenja nisu u prvom planu, a da su postupci donošenja propisa svedeni na zadovoljavanje forme.

Posebno je to poražavajuće imajući u vidu da je Sindikat hrvatskih učitelja utjecao na donošenje Zakona i izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN126/2019) nakon konstantnog i višegodišnjeg upozoravanja na to da je potrebno pružiti veću pravnu zaštitu zaposlenicima u školstvu od uznemiravanja, pritisaka i nasilja s kojim se susreću. Još smo 2014. pokrenuli inicijativu kojom smo tražili da se status učitelja izjednači sa statusom službene osobe, a na našu inicijativu je Kazneni zakon 2015. dopunjen odredbom prema kojoj učitelji ne trebaju više podnositi privatne tužbe u slučajevima kaznenih djela prisile i prijetnje, nego se za iste pokreće kazneni progon po službenoj dužnosti, odnosno po prijedlogu.

Zakon iz 2019. godine je, opet na inicijativu Sindikata hrvatskih učitelja, donio određene novine te je prošireno značenje izraza službena osoba i to na način da je svojstvo službene osobe obuhvatilo i stručne radnike koji obavljaju poslove iz djelatnosti odgoja i obrazovanja. Stručnim radnicima koji obavljaju poslove iz djelatnosti odgoja i obrazovanja smatraju se osobe koje obavljaju odgojno – obrazovni rad u javnoj ustanovi koja obavlja djelatnosti odgoja i obrazovanja, a to su u osnovnoškolskim ustanovama učitelji razredne, učitelji predmetne nastave, učitelji edukacijsko – rehabilitacijskog profila i stručni suradnici.

Navedene osobe time su dobile pojačanu kaznenopravnu zaštitu kroz niz kvalificiranih oblika pojedinih kaznenih djela u kojima se učinjena djela prema službenoj osobi, kao zaštitnom objektu, sankcionira kaznom koja je po svojoj mjeri teža od kazne za temeljni oblik počinjenja, kao i kroz pojedina samostalna kaznena djela iz kataloga Kaznenog zakona u kojima je službena osoba propisana kao objekt njihova počinjenja.

Međutim, predloženom dopunom proširen je i krug njihove kaznenopravne odgovornosti u odnosu na tzv. posebna kaznena djela, odnosno na kaznena djela koja može počiniti samo počinitelj koji ima određeno svojstvo, u konkretnom slučaju svojstvo službene osobe.

Dakle, pružena je formalna kaznenopravna zaštita stručnim radnicima škola kao službenim osobama. Međutim, radi se o instrumentariju koji je nedovoljno iskorišten u smislu da njegova prvenstvena preventivna svrha ne proizvodi potrebne učinke zbog nepovjerenja u djelotvornost takvog sustava zaštite.

Članove koji nam se obraćaju za pomoć upućujemo u postupke ostvarivanja njihovih prava, ukoliko je to propustio napraviti ravnatelji koji je, kao stručni i poslovodni voditelj školske ustanove dužan brinuti se o sigurnosti te o pravima i interesima učenika i radnika školske ustanove, što propisuje Zakon  o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Multidiscipliniranost u rješavanju problema nasilja je ono na što konstantno upućujemo. Ono na što nam se članovi žale prilikom prijavljivanja situacija u kojima su oni ili učenici izloženi nasilju je nedovoljna povezanost službi koje s nadležne za rješavanje pojedinih situacija.

Problemi koji se nagomilavaju u školskim ustanovama samo potvrđuju ono na što smo upozoravali još prilikom donošenja Akcijskog plana, a to je da mišljenja struke i prijedlozi rješenja nisu u prvom planu, a da su postupci donošenja propisa svedeni na zadovoljavanje forme.

S obzirom na to da naša rješenja u izradi Akcijskog plana za prevenciju nasilja nisu uvažena ni uvrštena u Akcijski plan, predložili smo za rad Gospodarsko – socijalnog vijeća donošenje Smjernica, strateškog nacionalnog plana, koje će razraditi proceduru postupanja u slučaju počinjenog nasilja, kako među učenicima, tako i prema zaposlenicima.

Sindikat hrvatskih učitelja je u sklopu EU projekta „Jačanje bipartitnog socijalnog dijaloga u sektoru osnovnog obrazovanja“ educirao članove za provođenje postupaka mirenja u školama. Kako bismo pomogli školama u diseminaciji ovih vještina, u skladu s dobrom praksom europskih zemalja, taj je postupak, koji smo započeli u vremenu prije pandemije, potrebno nastaviti.

Uz nadopune, potrebno je provesti u djelo Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama, odnosno izraditi nacionalni strateški plan, a za to je ključno uvažiti mišljenja struke i osigurati multidisciplinaran pristup rješavanju nagomilanih problema.