Tekst napisala: Karmela Šegvić, pravna savjetnica Područnog ureda Split, Sindikat hrvatskih učitelja
Ugovori na određeno vrijeme u osnovnoškolskim javnim ustanovama postaju sve češći dio prakse, no važno je napomenuti da su ugovori na određeno vrijeme temeljem Zakona o radu, ali i svih drugih radnopravnih propisa, propisani kao iznimka, a ne kao pravilo.
Sindikat hrvatskih učitelja upozorava godinama poslodavce, ali i šalje pritužbe kako Ministarstvu znanosti i obrazovanja tako i Pučkoj pravobraniteljici na štetnu praksu čestih ugovora na određeno vrijeme nastalih bez pravne osnove ili pogrešnim tumačenjem ili zlouporabom zakona.
Zakon o radu u čl. 12. propisuje ugovor o radu na određeno vrijeme i to (izdvojeni dijelovi):
„(1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena.
(2) Ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine.
(3) Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.
(4) S istim radnikom smije se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine.
(5) Pod uzastopno sklopljenim ugovorima o radu iz stavka 4. ovoga članka smatraju se ugovori o radu koji su sklopljeni uzastopno, bez prekida između jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji nije duži od tri mjeseca, neovisno o tome jesu li sklopljeni samo s jednim poslodavcem ili s više poslodavaca, ako se ti poslodavci smatraju povezanim poslodavcima.
(7) Iznimno od stavaka 2. i 4. ovoga članka, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto duže od tri godine:
1. ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika
2. ako je to potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije
3. ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.“
Ugovori na određeno ugovoreni su čl. 24. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i to samo kada obavljanje posla ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u čl. 107. izričito propisuje mogućnosti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme kao iznimke, i to:
„(11) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:
- na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,
(12) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona za rad učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, radni odnos može se zasnovati bez natječaja na određeno vrijeme do godinu dana s osobom u mirovini koja ispunjava uvjete natječaja, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života.
(13) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovoga Zakona, niti se radni odnos zasnuje s osobom iz stavka 12. ovoga članka, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.“
Uz navedeno, ugovori na određeno vrijeme propisani su za radnike koji mijenjaju radnike na njihovim radnim mjestima, a koji su privremeno odsutni (bolovanja, rodiljni i roditeljski dopusti, plaćeni i neplaćeni dopusti, mirovanje radnog mjesta učitelja za vrijeme dok obnaša dužnost ravnatelja i sl.)
Restriktivnim tumačenjem zakona izričito su propisani razlozi sklapanja ugovora na određeno vrijeme s radnikom, dok su svi drugi ugovori koji nisu u navedenim kategorijama, ugovori na neodređeno vrijeme.
Ugovor na određeno vrijeme kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, često se u školama koristi protivno svrsi. Neke škole cijelu nastavnu godinu sklapaju ugovore do 60 dana s radnikom jer nije proveden natječaj ili nije proveden u skladu s propisima. Naime, ugovor do 60 dana sklapa se isključivo radi obavljanja poslova koji ne trpe odgodu. U roku od 60 dana (ukoliko se ne radi o kraćoj zamjeni), potrebno je pokrenuti proces zapošljavanja i natječajni postupak. Nažalost događa se da se usprkos jasnim propisima i privremenosti ugovora na određeno vrijeme do 60 dana, odugovlače natječajni procesi te se s istim radnikom više puta zasniva radni odnos do 60 dana. Uz to u praksi se ovakav ugovor često, neutemeljeno, prekida za vrijeme jesenskog, zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika, iako su to radni dani.
U školama se također često događa da se temeljem natječaja zaposli radnik koji ne ispunjava propisane uvjete radnog mjesta, a u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, i to do završetka novog natječaja i zapošljavanja temeljem toga natječaja, a najdulje do 5 mjeseci. Međutim u praksi se i takav ugovor često, neutemeljeno, prekida za vrijeme jesenskog, zimskog, proljetnog i ljetnog odmora učenika, iako su to radni dani. Nakon tih nenastavnih radnih dana škola opet zasniva ugovor na određeno vrijeme s istim radnikom za kojim je očito da potreba nije ni prestala.
Usko vezano uz prethodno navedeno je i isplata, odnosno neisplata materijalnih prava za radnike, a temeljem odgovarajućih kolektivnih ugovora (Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama i Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama). Naime, kako se ne bi radnicima isplatila božićnica, regres za korištenje godišnjeg odmora ili nagrada za uskršnje blagdane, škole raskidaju ugovore netom prije nego radnik ostvaruje pravo na isplatu. Prema tome, možemo zaključiti da je svrha takvog postupanja isključivo da se radniku ne isplate navedena materijalna prava. To potvrđuje i nanovo sklapanje ugovora o radu s istim radnikom nakon završetka praznika učenika.
Sindikat hrvatskih učitelja godinama je o navedenoj problematici upozoravao Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Prosvjetnu inspekciju. S obzirom na izostanak reakcije, bili smo primorani prijaviti problematiku i Pučkoj pravobraniteljici. Pučka pravobraniteljica u svom godišnjem izvješću za 2023. godinu navodi da je poslala Preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja kojom traži da: „MZO pošalje školama naputak da se ugovori o radu na određeno vrijeme, radi zamjene zaposlenika za vrijeme korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, bolovanja ili drugih razloga odsutnosti s posla, sklapaju bez prekida za vrijeme školskih praznika.“(Izvor: Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2023. godinu)
Podaci o broju nezaposlenih sa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ožujku 2023. pokazivali su 132 nezaposlena učitelja i nastavnika, a u srpnju je broj porastao na čak 1.013 nezaposlenih učitelja i nastavnika.Ovaj broj itekako pokazuje realnost u otkazivanja ugovora o radu na određeno vrijeme za vrijeme nenastavnih radnih dana, a čime se narušava egzistencija učitelja i kontinuitet rada i profesionalne i privatne stabilnosti. (Izvor: Izvješće Pučke pravobraniteljice za 2023. godinu)
Naglasila bih ovim putem da je kod potpisivanja ugovora o radu i njegove provedbe potrebno paziti na duljinu trajanja ugovora na određeno vrijeme. Članovi/članice Sindikata hrvatskih učitelja mogu se obratiti voditeljima područnih ureda i pravnicima radi utvrđivanja ispravnosti ugovora koji im je ponuđen.
