Tekst napisala: Dajana Krnek, pravna savjetnica Sindikata hrvatskih učitelja

Temeljem obavijesti zaprimljenih od strane naših članova, a vezano za zahtjeve pojedinih ravnatelja da radnici vode evidenciju radnog vremena u školama prema ponuđenom obrascu (tablici) napravili smo analizu relevantnih propisa.

Pitanje evidencije radnoga vremena radnika uređeno je odredbama članka 5. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, i 64/23 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje u tekstu: ZOR), Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,90/11, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23, 156/23), Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Narodne novine, br. 55/24, dalje u tekstu: Pravilnik) te Pravilnika o evidenciji radnog vremena za radnike školskih ustanova (Narodne novine, br. 144/11).

Radi cjelovite argumentacije i jasnoće pitanja upućujemo na relevantne odredbe navedenih propisa koji reguliraju predmetno pitanje.

Zakon o radu u članku 5. propisuje kako je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Istim je člankom utvrđeno da ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja navedene evidencije.

Temeljem te odredbe ZOR-a donesen je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca koji je stupio na snagu 1. listopada 2024., a novost je da se njime poslodavcima nameću opsežnije obaveze vezane za vođenje evidencije o radnicima, kao i proširene obaveze vođenja evidencije o radnom vremenu u odnosu na prethodni Pravilnik.

Novi Pravilnik u članku 13. propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o radnom vremenu radnika te u stavku 8. istoga članka specificira kako su za zaposlene koji sudjeluju u neposrednom odgojno obrazovnom radu, podaci o radnom vremenu prilagođeni naravi njihovog rada i na poseban način se evidentiraju samo normirani oblici rada.

Članak 15. Pravilnika uređuje način bilježenja podataka u evidenciji o radnom vremenu te propisuje kako se evidencija o radnom vremenu radnika vodi za obračunsko razdoblje koje je utvrđeno za isplatu plaće te da se evidencija o radnom vremenu radnika mora voditi točno i ažurno, a poslodavac je dužan unijeti podatke iz članka 13. ovoga Pravilnika najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju.

Vezano za navedeni članak 13. Pravilnika Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dalo je 12. rujna 2024.godine sljedeće mišljenje:

„U odnosu na vođenje evidencije radnog vremena za nastavnike, valja skrenuti pažnju na Pravilnik o evidenciji radnog vremena za radnike školskih ustanova, kao poseban propis koji ima prednost u primjeni pred općim propisom i koji je uredio vođenje radnog vremena u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama za sve radnike tih školskih ustanova.

S druge strane, za visoko školstvo i za predškolske ustanove takvog posebnog propisa nema pa se primjenjuju odredbe o evidenciji radnog vremena propisane Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, pri čemu je člankom 13. stavkom 8. ovoga Pravilnika dodatno propisano da se za zaposlene nastavnike, suradnike, znanstvenike i umjetnike na sveučilištima, veleučilištima i znanstvenim institutima, kao i za zaposlene odgajatelje djece odnosno zaposlene koji sudjeluju u neposrednom odgojno obrazovnom radu u ustanovama predškolskog obrazovanja, na poseban način evidentiraju samo normirani oblici rada.”

Pravilnik o evidenciji radnog vremena za radnike školskih ustanova člankom 4. nedvosmisleno sadržajem evidencije radnog vremena propisuje posebnosti iste u odgojno obrazovnom radu na način da je osnova evidencije:

• ugovorena satnica radnika prema Ugovoru o radu i Odluci o tjednom i godišnjem zaduženju učitelja, koja je i sastavni dio dokumentacije o evidenciji radnog vremena
• početak rada radnika (za radnike koji rade u neposrednom radu kao početak rada se evidentira početak izvođenja neposrednoga odgojno-obrazovnog rada prema dnevnom rasporedu održavanja nastave ili drugih oblika neposrednog rada školske ustanove)
• završetak rada radnika (za radnike koji rade u neposrednom radu kao završetak rada se evidentira završetak izvođenja neposrednoga odgojno-obrazovnog rada prema dnevnom rasporedu održavanja nastave ili drugih oblika neposrednog rada u ustanovi).

Potpuno utemeljenim i dostatnim držimo da su relevantni podaci o ostvarenom neposrednom radu, a temeljem Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine, br. 98/24), evidentirani oblici rada radnika u e-Dnevnicima, odnosno dnevnicima rada razrednog odjela/odgojno-obrazovne skupine. Nadležnost i obvezu utvrđivanja autentičnosti navedene dokumentacije ima ravnatelj kao poslovodni voditelj školske ustanove te od ravnatelja ovlašteni voditelj organizacijskog dijela ustanove.

Isti Pravilnik člankom 4., također, utvrđuje i ostale sastavne podatke sadržaja evidencije radnoga vremena radnika školskih ustanova (među kojima su i sati plaćenog i neplaćenog dopusta, bolovanja, itd.), o kojima informacije, a temeljem zakonskih rokova i obveza radnika i poslodavca, pravovremeno imaju poslodavci i nadležne službe u školama (temeljem putnih naloga, rješenja, doznaka za bolovanje i dr.), a što proizlazi iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima.

Člankom 9. Pravilnika utvrđene su obveze odgovornih nositelja vođenja evidencije radnoga vremena za radnike školskih ustanova na način da evidenciju radnog vremena u školskoj ustanovi ovisno o kriterijima veličine školske ustanove vodi ravnatelj ustanove, odnosno po ovlaštenju ravnatelja voditelj organizacijskog dijela ustanove, dok evidenciju radnog vremena administrativno-tehničkog osoblja po ovlaštenju ravnatelja ustanove vodi tajnik ustanove.

Slijedom navedenih odredbi obveza vođenja evidencija o radnicima i radnom vremenu radnika obveza je i odgovornost poslodavca.

Propuštanje vođenja evidencije o radnicima ili radnom vremenu prema Zakonu o radu predstavlja najteži prekršaj poslodavca, za kojeg su zapriječene novčane kazne od 8.090,00 EUR do 13.270,00 EUR za poslodavca pravnu osobu odnosno 920,00 EUR do 1.320,00 EUR poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe.